Premda obujam poštanskih i kurirskih usluga na hrvatskom tržištu, za razliku od većine članica Europske unije, i dalje raste, u sljedećim godinama taj će se rast usporiti (više u poštanskim nego kurirskim uslugama). Stoga je nužno da Hrvatska pošta u 2008. krene u restrukturiranje koje mora provesti do 2010. “Bez uspješnog restrukturiranja ne preporučuje se daljnje otvaranje i liberalizacija tržišta te promjena financiranja (subvencije iz proračuna) univerzalne poštanske usluge, koju na hrvatskom tržištu pruža isključivo HP”, stoji u Strategiji razvoja poštanskih usluga u Hrvatskoj koju je, za Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture izradio hrvatski ured tvrtke Roland Berger Strategy Consultants, čije će javno predstavljanje biti u četvrtak. Podsjećaju: Europska komisija utvrdila je od 1. siječnja 2011. počinje potpuna liberalizacija tržišta poštanskih usluga.

Odlazak velikih klijenata
Hrvatska pošta gubi velike klijente, čak i državne institucije, zbog pasivnog pristupa i nedovoljnih inovacija. Ne postoji specijalizirano prodajno osoblje, zaposlenici su nedovoljno motivirani, potencijal maloprodajne mreže je neiskorišten, nije definiran pristup osvajanja novih ili povratak bivših velikih korisnika. Uvođenje novih proizvoda je neuspješno, zbog nedostatka sredstava i nepripremljenosti… Te primjedbe tek su dio problema, opominju iz Bergera, koji ‘kroje’ ne samo današnje poslovanje nego izravno utječu i na budućnost HP-a. Procjenjuje se da je 2006. hrvatsko tržište poštanskih i kurirskih usluga vrijedilo 2,1 milijardu kuna sa 14.000 zaposlenih, od kojih je 80 posto u HP-u. Poštanske usluge daju 45 posto godišnjeg prihoda, kurirske 30 posto, ostatak su razni financijski prihodi. Na pismovne pošiljke odnosi se 98,7 posto svih usluga, ostatak su paketi. Unutar Hrvatske završi 90 posto pismovnih i 96 posto paketnih usluga. I dok je tržište paketa u RH već liberalizirano, Pošta ostvaruje veći obujam univerzalnih poštanskih usluga od minimalno propisanih u 2. direktivi EU. Osim toga, zakon (čl. 25.) uvjetuje da javni operater mora voditi odvojena računovodstva kako bi se znala pojedinačna cijena svake usluge no, HP to ne provodi. U pismovnim uslugama HP je lider, dok u kurirskim drži samo 16% udjela, ostatak prisvaja 12 konkurenata, među kojima su i Pošta Njemačke kroz DHL te Pošta Austrije kroz Overseas Express i Weber Escal. Pretpostavlja se da je aktivan i određen broj ilegalnih davatelja usluga.

Regionalna ekspanzija
HP mora izraditi strategiju do 2012. koja će sadržavati regionalnu ekspanziju, nacionalna i međunarodna partnerstva te imati jasnu razvojnu viziju, odnosno investicijsku snagu. Može se ‘osloniti’ i na Hrvatsku poštansku banku te s njom razvijati i maloprodajnu mrežu za budući rast, preporuka je Bergera. Optimizacija usluga moguća je i kroz HP express, koji danas nije dovoljno iskorišten. Non-core poslove treba prodati ili iznajmiti, zastarjeli ICT sustav unaprijediti. Na tragu prakse EU operatora broj zaposlenih smanjiti poticanjem prirodnog odlaska ili kroz fleksibilno radno vrijeme. Primarna obveza je smanjenje broja bolovanja i dopusta, što dnevno iznosi 25 posto. “Za sve promjene u HP-u primarno su nužne promjene u mentalitetu, spremnost na promjene i proaktivnost kako od strane rukovodstva, tako i svih zaposlenih uz transparentniju povezanost učinkovitosti i beneficija”, ističu u Bergeru. “Zbog osebujne geografske konstitucije Hrvatske velike su razlike u troškovima pružanja univerzalnih poštanskih usluga između pojedinih regija. Financiranje univerzalne usluge provoditi putem modela rezerviranog (subvencioniranog) područja budući on ispunjava kriterije sigurnosti pružanja usluge i praktičnosti provođenja, posebno u razdoblju dok se javni operator u potpunosti ne restrukturira”, savjetuje dr. Vladimir Preveden, direktor Berger Hrvatska i upozorava da je u procesu otvaranja tržišta izuzetno važno informiranje svih interesnih skupina o procesu daljnje liberalizacije tržišta.

Puna liberalizacija tek nakon 2013. godine

U pregovaračkom stajalištu (poglavlje 3.) navedeno je da će se RH u području poštanskih usluga s direktivama EU potpuno uskladiti do dana pristupanja u EU. Stoga je bilo nužno pristupiti izradi Strategije koja mora dati smjernice srednjoročnog razvoja i nacionalne prioritete: osiguranje dostupnosti univerzalnih poštanskih usluga, razvoj poštanskih usluga, kao i dinamika daljnje liberalizacije tržišta. To znači zadržavanje rezerviranog područja univerzalnih poštanskih usluga za pismovne pošiljke do 100 grama do 2010. Nakon 2010. predlaže se smanjenje monopola na pismovne pošiljke do 50 grama uz daljnju razradu novog poslovnog modela, a potpuna liberalizacija očekuje se 2013.