U današnjim okolnostima cijena je možda više no ikad jezičac na vagi kod odluke o godišnjem odmoru pa nije ni čudo da je jedno od glavnih pitanja oko kojega se trenutno ‘lome koplja’ tko je skup, a tko nije.
Hrvatska definitivno nije jeftina destinacija, to ni ne smije biti, ali na krilima inflacije, uvođenja eura, kao i post-COVID renesanse, odnosno izvanredno velike potražnje, cijene su poletjele u nebo.
No, stanje u novčaniku jasno ne određuje dolaske gostiju samo u Hrvatsku, već se i ostali moraju nositi s ekonomskom nesigurnošću koja posljedično utječe i na turističke tokove.
Hrvatska definitivno nije jeftina destinacija, to ni ne smije biti, ali na krilima inflacije, uvođenja eura, kao i post-COVID renesanse, odnosno izvanredno velike potražnje, cijene su poletjele u nebo.
No, stanje u novčaniku jasno ne određuje dolaske gostiju samo u Hrvatsku, već se i ostali moraju nositi s ekonomskom nesigurnošću koja posljedično utječe i na turističke tokove.
Tako je ovih dana Turska, koja slovi za low-budget destinaciju masovnog turizma, uvela takse vlastitim građanima koji idu na odmor u – Grčku. Ni ova turistička velesila nije imuna na potrese na međunarodnoj sceni, ove godine prvi put su im na prvo mjesto po prometu umjesto Rusa, stigli Nijemci, dok su se, očito, njihovi vlastiti građani, pak, okrenuli plažama susjedne Grčke, piše Novi list.
U nastojanju da svoje građane odvrate od odmora u inozemstvu, turske su vlasti povećale izlazne takse pa će sada turski državljani koji se žele otići odmoriti na grčki pijesak, umjesto na plaže u Bodrumu ili Antalyji, plaćati 500 turskih lira takse. Do 2022. godine ta taksa iznosila je 150 turskih lira.
Turke je na grčke plaže »potjerala« inflacija u vlastitoj zemlji koja je u svibnju iznosila 75 posto, da bi u lipnju pala na 61,78 posto. Cijene hotela, ali i cijene karata za atrakcije, kao i one u ugostiteljskim objektima, rastu u Turskoj jer inflacija pogađa i turizam te su Turcima putovanja unutar Turske postala preskupa.
Euronews Travel, naime, navodi kako je problem započeo prošle godine potezima nacionalnih vlasti na jačanju turske valute. Kıvanç Meriç, predsjednik Izmirskog regionalnog predstavničkog odbora Udruge turskih putničkih agencija (TÜRSAB), kaže za Euronews Travel kako je to dovelo do precijenjenosti turske lire u inflatornom okruženju. Samim time je građanima Turske postalo jeftinije otići u inozemstvo jer su im kod kuće cijene hotela i dalje visoke. Ovaj je turski hotelijer napomenuo i kako hotelijeri ne podižu cijene radi većeg profita, već one također rastu zbog visokih ulaznih troškova, a na što zadnjih godina upozoravaju i hrvatski hotelijeri.
Kriza s nacionalnom valutom lirom ne utječe, međutim, samo na domaća putovanja u Turskoj, već postoji ozbiljan problem i s brojem stranih turista u Turskoj.
Obično je nemoguće pronaći hotelsku sobu u glavnim turističkim odmaralištima Turske u srpnju ili kolovozu te su u popularnim odredištima duž obale Egejskog i Sredozemnog mora, stope popunjenosti obično 90 do 95 posto. Ali ove godine ti isti hoteli imaju sreću ako su popunjeni na 80 posto. Inače, dok mnoga mediteranska odredišta bilježe turističke dolaske od svibnja do listopada, sezona je u Turskoj puno kraća.
Neki portali za primjer skoka cijena uzimaju popularni Bodrum, jedno od najpoznatijih odmarališta u Turskoj. Ulaznice na plaže, cijene u noćnim klubovima i troškovi restorana značajno su porasli. Za ulazak na plažu srednjeg ranga potrebno je platiti između 120 i 150 dolara, dok se na plažama visoke kategorije taj iznos može popeti na 240 do 300 dolara.
Slično tome, cijene u restoranima su skočile. Na primjer, »turska pizza«, lahmacun, može se kupiti po cijeni od 9 dolara, ali cijene tog peciva s nadjevom mogu ići do 28,50 dolara u luksuznim ugostiteljskim objektima. Ovi visoki troškovi tjeraju domaće i strane turiste iz Bodruma.
Grčka, tako ispada, ove sezone proživljava renesansu. To potvrđuju i podaci Središnje banke Grčke koje, međutim, ukazuju i na neke negativnosti.
Naime, Grci ove godine očekuju rekordnu turističku godinu s više od 35 milijuna dolazaka turista i zaradom od oko 22 milijarde eura. Ipak, da i »u raju ima nevolja«, ukazali su podaci grčke nacionalne banke o turističkom prometu i zaradi u svibnju prema kojima im je broj gostiju povećan za čak 21 posto, dok je potrošnja po putovanju u prosjeku manja za čak 12 posto.
Dakle, više se putuje, manje troši. A nema sumnje, tko koliko i gdje troši, ove sezone je pitanje svih pitanja.
Polemike oko skupoće uoči ferragosta preplavile su i talijanske medije. Naime, brojni talijanski mediji su prenijeli tekst njemačkog Der Spiegela navodeći kako se Italiju opisuje kao destinaciju koja je skupa, u sezoni su prevelike gužve, a transport preslab.
Pa se pitaju je li pukla ljubav njemačkih turista i Italije. Inače, Nijemci su, kao i Hrvatskoj, i u Italiji najbrojniji turisti.
Tako je lani »čizmu« posjetilo oko 12 milijuna Nijemaca (u Hrvatsku ih dolazi oko 3 milijuna, op.a.), a potrošili su čak 8 milijardi eura, po čemu su također na prvom mjestu, ispred Amerikanaca koji su u Italiji lani na putovanja potrošili 6,5 milijardi eura.
Nema sumnje, tko koliko i gdje troši, ove sezone je pitanje svih pitanja.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu