Callum Williams, istaknuti je ekonomski novinar magazina The Economist, koji piše o širem utjecaju sporta na ekonomiju, turizam i razvoj destinacija. Fokus mu je na globalnim trendovima i ulozi velikih sportskih događaja u pozicioniranju gradova i država. U listopadu 2023. Callum Williams je napisao vrlo popularno posebno izvješće o budućnosti globalizacije, koje se usredotočilo na rizike i prilike industrijske politike i umjetne inteligencije. Autor je knjige Klasična škola: Rađanje ekonomije u 20 prosvijećenih života, objavljene 2020. godine.
Callum Williams uskoro će biti i gost Hrvatske, točnije Sunset Sport Festivala koji će se održati od 4. do 6. lipnja 2026. u Zadru, a ove godine obilježava svoje peto izdanje. Williams će na Festivalu koji se tijekom godina profilirao kao mjesto susreta ključnih ljudi globalne sportske scene, govoriti o širem utjecaju sporta na ekonomiju, turizam i razvoj destinacija.
Sunset Sport Festival, naime, promatra sport šire od samog natjecanja, kao industriju u kojoj se isprepliću ekonomija, upravljanje, tehnologija, mediji i društveni utjecaj. Ovogodišnji program stavlja snažan fokus na ekonomiju sporta, međunarodne modele upravljanja i tehnološke inovacije koje oblikuju suvremeni sport. Sve su to itekako bitni povodi za kratak razgovor s Callumom Williamsom.
Dosta pišete o sportu, ali i njegovom utjecaju na ekonomiju u cjelini. Kako biste procijenili globalni ekonomski utjecaj sporta?
Sport zapravo ima prilično mali izravni gospodarski utjecaj. Ukupni prihodi stotinu najvećih liga na svijetu (Premier liga, NFL, NBA i dr.) iznose tek oko 120 milijardi dolara godišnje. Mnoge pojedinačne kompanije, poput Mete ili Nvidije, imaju veće prihode od toga. Ipak, kulturna snaga sporta ima neizravno ogroman utjecaj na gospodarstva širom svijeta. Domaćinstvo Svjetskog ili Europskog prvenstva u bilo kojem od velikih sportova može donijeti investicije i turiste, a osvajanje velikog turnira može snažno potaknuti razvoj nekog područja.
Koliko je za budućnost nogometnog biznisa važno to što se ovogodišnje Svjetsko prvenstvo održava u Sjedinjenim Državama?
To je vrlo važan događaj za budućnost nogometa, prvenstveno u kontekstu Amerike. Svjetsko prvenstvo 2026. održava se u SAD-u, Kanadi i Meksiku, ali SAD je njegovo komercijalno središte. Ako nogomet uspije dodatno proširiti svoju publiku u Americi, potencijal rasta prihoda od medijskih prava, sponzorstava i plaća igrača mogao bi biti velik. Već smo vidjeli naznake toga, primjerice kada je David Beckham svojedobno prešao u LA Galaxy i kada je Lionel Messi došao u Inter Miami. Međutim, slobodan sam procijeniti da bi dugoročni učinak samog domaćinstva ovog velikog turnira mogao biti ogroman.
Koliko je značajno domaćinstvo velikih sportskih događaja za zemlju poput Hrvatske?
Za Hrvatsku to može biti još važnije nego za SAD. Zemlja već ima snažan turistički brend, ali on može postati još jači. Ipak, Hrvatska treba biti selektivna pri izboru domaćinstava pojedinih natjecanja. Mala zemlja ne bi trebala težiti megalomanskim događajima radi prestiža. Najbolji su oni događaji koji koriste postojeću infrastrukturu i produljuju turističku sezonu.
Kako se manje zemlje poput Hrvatske mogu natjecati s bogatijim sportskim nacijama i klubovima? Može li hrvatska nogometna liga postati privlačna velikim stranim investitorima?
Manje zemlje ne mogu konkurirati u plaćanju najviših zarada ili u realizaciji ogromnih transfera. S druge strane, mogu biti itekako bitne u razvoju talenata, skautingu, trenerskom radu i identitetu. Hrvatska to već radi vrlo dobro u nogometu, možda bolje od bilo koje druge manje zemlje. Hrvatska nogometna liga bi mogla privući strane investitore, ali ne kao konkurencija Premier ligi ili Serie A. Argument bi bio: niske ulazne cijene, snažan talent, pristup EU tržištu, te navijači koji istinski vole igru.
Treba li sport imati istaknutiju ulogu u gospodarskoj politici zemlje poput Hrvatske?
Da, ali kao dopuna industrijskoj politici, a ne kao njezina zamjena. Sport može podržati turizam, brendiranje zemlje, pa čak i izvoz. No njime treba upravljati racionalno, s fokusom na povrat na kapital i korištenje infrastrukture. Stalni rizik u sportu je da ljubav prema igri zamagli donošenje dobrih odluka.
Kako gledate na Hrvatsku kao sportsku naciju? Po čemu je najpoznatija?
Hrvatska je jedna od najuspješnijih zemalja u svjetskom sportu s obzirom na svoju veličinu. Najpoznatija je po nogometu, osobito po finalu Svjetskog prvenstva 2018. i polufinalu 2022., ali i po tenisu, vaterpolu, rukometu i košarci.
Šira slika je: mala zemlja, vrhunski talent i iznimna natjecateljska žestina. U Ujedinjenom Kraljevstvu, odakle dolazim, brojni hrvatski nogometaši koji su igrali u Premier ligi i dalje su dobro poznata imena, od Luke Modrića do Slavena Bilića.
Može li Hrvatska dodatno profitirati od ‘ekonomije doživljaja’?
Da. Hrvatska je u dobroj poziciji jer već prodaje doživljaje: hranu, vino, festivale i sport. Prilika je u prijelazu s masovnog turizma na turizam veće vrijednosti, premium ugostiteljstvo, jedrenje, gastronomija, wellness, boutique sportski događaji i putovanja izvan sezone.
Ulazimo li u razdoblje u kojem globalizacija postaje stvar prošlosti?
Ne bih se složio s tim da svjedočimo kraju globalizacije. Hiper-globalizacija je završila, ali globalizacija nije. Trgovina robom postaje politički osjetljivija i regionalnija. Međutim, usluge, kapital, podaci, softver, turizam, sport i kultura i dalje su duboko globalni. Budućnost nije deglobalizacija, nego fragmentiranija globalizacija.
Kako će umjetna inteligencija utjecati na buduću ekonomiju i tržište rada?
Umjetna inteligencija bit će snažan poticaj produktivnosti, ali ne i izravna zamjena za ljudski rad. Automatizirat će zadatke prije nego što automatizira cijela zanimanja. Prvi će se učinci vjerojatno vidjeti u softverskom sektoru i korisničkoj podršci. Neki će poslovi nestati, mnogi će se promijeniti, a novi će nastati. Ključno je pitanje hoće li AI povećati ukupnu produktivnost gospodarstva ili će uglavnom preraspodijeliti profite na mali broj kompanija.
Zašto se Amerikanci čine znatno bogatijima od Europljana i koliko je to povezano s američkim tehnološkim vodstvom?
SAD je bogatiji jer ima jeftiniju energiju, veću sklonost riziku i veće, integrirano domaće tržište. Tehnološko vodstvo je ključno. Europa ima izvrsne kompanije, ali se teško nosi s razvojem platformskih tvrtki razmjera Applea, Microsofta, Googlea, Amazona, Mete ili Nvidije. To bi se, međutim, moglo početi mijenjati kako Europa shvaća da se ne može uvijek oslanjati na američko tehnološko vodstvo.
Nedavno ste sugerirali da bi se generacija X mogla smatrati ‘pravim gubitnicima’. Kako to objašnjavate?
Generacija X našla se u specifičnom procjepu. Baby boomeri su svojedobno profitirali od jeftinog stanovanja, izdašnih mirovina i rasta vrijednosti imovine. Milenijalci i generacija Z barem su postali fokus javnih politika i društvene empatije. Generacija X često nije imala ništa od toga. Uz to, svoje najbolje godine zarade dočekali su usred najveće financijske krize u desetljećima (2007. – 2009.). Istodobno snose troškove brige za starije roditelje i djecu.
I za kraj, malo o britanskom gospodarstvu. Svjedočimo transformaciji britanske ekonomije posljednjih godina, a mnogi su skloni ustvrditi kako je Britanija, barem u ekonomskom smislu, ipak izgubila izlaskom iz EU. Kakav je dosad bio utjecaj Brexita na britansko gospodarstvo?
Brexit je sasvim sigurno učinio Britaniju siromašnijom nego što bi inače bila. U to nema nikakve sumnje. Ne radi se o dramatičnom kolapsu, nego o trajnom opterećenju. To se ogleda u slabijoj trgovinskoj aktivnosti, nižim ulaganjima, ozbiljnijim preprekama za plasman roba i manjoj privlačnosti kao europskog poslovnog središta.
