Geopolitičke okolnosti, makroekonomska kretanja i klimatske promjene sve više utječu i na prehrambenu sigurnost država. Na dostupnost hrane utječu i carinska ograničenja te trgovinski sporazumi – mnogo čimbenika zbog kojih je potrebna prilagodba novim okolnostima, piše HRT.

PUT DO VRHA HNB-a

Tko je Ante Žigman: Čovjek s impresivnom karijerom bio je stipendist i pripravnik u HNB-u, a sada se vraća kao guverner

Isto vrijedi i za Hrvatsku koja bi, smatraju stručnjaci, naglasak s proizvodnje sirovina trebala prebaciti na prerađevine i proizvode dodane vrijednosti.

Žitarice za izvoz, meso i voće uvozimo

Pšenice, kukuruza i soje Hrvatska ima i za izvoz, no kada je riječ o mesu, voću i povrću, velik dio domaćih potreba mora se pokriti uvozom.

„Visoku razinu samodostatnosti iznad 100 posto imamo u ratarskim kulturama – uljarice i žitarice, imamo 70 posto pitanje mesa peradi, preko 90 posto sektora jaja, međutim određene kategorije mesa i mlijeka: samodostatnost je oko 50 posto”, rekao je Zdravko Tušek, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede.

U Poljoprivrednoj komori ističu da je teško povećati vlastitu proizvodnju svinjetine kad je na europskom tržištu ima u prekomjernim količinama. „Kina i neke druge zemlje su prestale kupovati od EU i onda imate izuzetan višak svinjetine koji se s izuzetno niskim cijenama plasira prema Hrvatskoj – zbog toga su naši proizvođači u nepovoljnijem položaju”, ispričao je Mladen Jakopović, potpredsjednik Hrvatske poljoprivredne komore.

Europa osigurava prehrambenu sigurnost – ali postoji ranjivost

„Dok god smo dio zajedničkog europskog tržišta, nismo ugroženi, ali u bilo kakvim većim poremećajima bi došlo do toga da mi svoje vlastite hrane zapravo ne proizvodimo dovoljno”, objasnila je Zvjezdana Blažić, savjetnica za prehrambenu industriju.

Potrebne su investicije – u tvornice za preradu, klaonice i skladišta. Primjeri uspjeha postoje: maslinarska proizvodnja koja je postigla svjetsku kvalitetu može prodati po bilo kojoj cijeni na globalnom tržištu, a vinska industrija uspjela je postići visoku kvalitetu uz prihvatljive cijene.

„Proizvodi dodane vrijednosti donose i veću zaradu, a veće zarade i otpornost poljoprivrednicima jer ovisnost o potporama tada postaje sve manja”, naveo je ekonomski analitičar Damir Novotny.

Ne plaćaju nego upravljaju

Energetska igra se promijenila – a neki su već nekoliko poteza ispred

Nova valuta

Nova industrijska revolucija ne događa se u proizvodnji – nego u električnoj energiji