Hrvatska ubrzava korak prema digitalnoj budućnosti, bilježeći rast u 5G pokrivenosti i optičkim mrežama, uz jačanje kibernetičke sigurnosti, pokazuje najnovije izvješće Digitalnog desetljeća 2025. No, dok gradovi napreduju, ruralna područja i mala poduzeća suočavaju se s preprekama u digitalizaciji, te bez dodatnih ulaganja, Hrvatska riskira zaostajanje za ambicioznim ciljevima EU-a do 2030, upozorava se u najnovijem izvješću Europske komisije.

Napredak u digitalnoj infrastrukturi

Dakle, Hrvatska je, pokazuje izvješće, značajno napredovala u uvođenju optičkih mreža (FTTP), s pokrivenošću koja je porasla s 62,1 posto u 2023. na 75,4 posto u 2024. godini, uz godišnji rast od 21,4 posto. Također, 5G pokrivenost dosegla je 94,2 posto, čime Hrvatska nadmašuje prosječni rast EU-a. Međutim, ruralna područja i dalje zaostaju u pokrivenosti srednjem frekvencijskom pojasu 5G mreža, a uvođenje samostalnih 5G mreža napreduje sporo zbog nedostatka specifičnih mjera. Pokrivenost vrlo visokokapacitetnim mrežama (VHCN) dosegla je 78,9 posto, što je ispod prosjeka EU-a, ali bilježi brzi rast zahvaljujući programima potpomognutim Fondom za oporavak i otpornost (RRF).

Digitalne vještine i uključivost

S gotovo 60 posto stanovništva s osnovnim digitalnim vještinama, Hrvatska je ispod cilja EU-a od 80 posto do 2030. godine. Iako mladi pokazuju solidne digitalne kompetencije, starije osobe, osobe s nižim obrazovanjem i stanovnici ruralnih područja suočavaju se s značajnim jazom u vještinama. Udio ICT stručnjaka u zapošljavanju porastao je na 5 posto, što je u skladu s prosjekom EU-a, no nedostatak stručnjaka, nesklad na tržištu rada i odljev mozgova i dalje su izazovi.

Digitalizacija poslovanja

Mala i srednja poduzeća (MSP) u Hrvatskoj bilježe brži rast digitalne intenzivnosti (63,5 posto u 2024.) od prosjeka EU-a, ali i dalje zaostaju za ciljem od 90 posto. Primjena naprednih tehnologija poput umjetne inteligencije (11,8 posto) i računalstva u oblaku (38,6 posto) znatno je ispod prosjeka EU-a. Start-up ekosustav ostaje slab, sa samo dva “jednoroga” i ograničenim aktivnostima rizičnog kapitala. Nacionalni projekti poput centra kompetencija za poluvodiče i kvantnih komunikacija obećavaju jačanje pozicije Hrvatske u strateškim tehnologijama.

Digitalne javne usluge

Digitalne javne usluge za građane poboljšane su na 75,2 boda u 2024., dok usluge za poduzeća pokazuju blagi pad (65,3 boda). Hrvatska napreduje u pripremi nacionalnog Digitalnog identitetskog novčanika, što će ojačati sigurnost digitalnih usluga. Pristup elektroničkim zdravstvenim zapisima dosegao je 86,6 posto, ali nedostaju medicinske slike, povezanost svih pružatelja zdravstvenih usluga i mogućnost delegiranog pristupa.

Kibernetička sigurnost i medijska pismenost

Hrvatska je poboljšala kibernetičku sigurnost usvajanjem Zakona o kibernetičkoj sigurnosti i osnivanjem Nacionalnog koordinacijskog centra za kibernetičku sigurnost. Ipak, standardi poput IPv6 i DNS sigurnosnih proširenja zaostaju za EU prosjekom. Prema Eurobarometru 2025., 90 posto Hrvata smatra važnim borbu protiv dezinformacija, dok 81 posto vjeruje da digitalizacija olakšava svakodnevni život.

Zelena i digitalna transformacija

Hrvatska ulaže u digitalizaciju energetske infrastrukture i sustave upravljanja vodama, uz potporu RRF-a. Ipak, nedostaje koherentna nacionalna strategija koja povezuje digitalizaciju s klimatskim ciljevima, a svijest potrošača o utjecaju ICT uređaja na okoliš ostaje niska.

Financijske perspektive

Hrvatska je izdvojila 20 posto svog plana oporavka i otpornosti (1,4 milijarde eura) za digitalnu transformaciju, dok 755 milijuna eura dolazi iz kohezijske politike. Nacionalni plan puta za Digitalno desetljeće uključuje 31 mjeru s proračunom od 634,73 milijuna eura, što čini 0,74 posto BDP-a. Hrvatska sudjeluje u tri europska konzorcija za digitalnu infrastrukturu i u projektima poput EuroHPC i Chips JU.

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Hrvatska pokazuje ambiciju i napredak u ispunjavanju ciljeva Digitalnog desetljeća, s 63 posto pokazatelja na dobrom putu. Ipak, potrebna su dodatna ulaganja u ruralnu infrastrukturu, digitalne vještine, napredne tehnologije i podršku inovacijskim poduzećima. Uz snažnu podršku EU fondova, Hrvatska ima priliku postati bitan igrač u digitalnoj i tehnološkoj suverenosti Europe, ali samo uz rješavanje preostalih izazova, poruka je Europske komisije.