Hrvatska je zauzela 8. mjesto u indeksu koji uspoređuje prakse skrininga, liječenja i tretmana hepatitisa u 27 članica Europske Unije, Švicarskoj, Norveškoj i Hrvatskoj. Europski hepatitis indeks pokazuje da Hrvatska dobro provodi prevenciju u usporedbi s drugim zemljama.

Međutim, postoje manjkavosti u liječenju te, kao i u većini europskih zemalja, u rutinskom skriningu. Kao posljedica tih manjkavosti, velik dio infekcija bude otkriven prekasno, što dovodi do sekundarnih oštećenja i povećava mogućnost nesvjesnog prenošenja virusa drugim osobama. "Osmo mjesto Hrvatske u Europskom hepatitis indeksu je sjajan rezultat, ali može se shvatiti isključivo kao potvrda da smo napravili osnovne korake u borbi protiv hepatitisa, ali pred nama je još mnogo posla", kaže Tatjana Reić, predsjednica krovne europske udruge pacijenata s oboljenjima jetre ELPA. Dodala je da Hrvatskoj nedostaje strateška koordinacija odnosno da imamo dobre liječnike i ustanove, ali se ne liječi onoliko pacijenata koliko bi se moglo jer ne postoji učinkovit skrining kojim bi ih se na vrijeme moglo otkriti.

Europski hepatitis indeks za ELPU je izradila švedska nezavisna agencija Health Consumer Powerhouse (HCP). Sukladno rezultatima indeksa, Hrvatska je uspješna u prevenciji s rutinskim cijepljenjem novorođenčadi, čime se postiže kvota zaštićene djece veća od 90 posto. Međutim, samo neke od najvećih rizičnih skupina se cijepe rutinski, npr. zdravstveni djelatnici, osobe koje žive u istom kućanstvu s oboljelima od hepatitisa B i ovisnici.Indeks je pokazao da je vrijeme čekanja na pregled kod specijalista u prosjeku četiri tjedna, a djecu se liječi na posebnim odjelima. Lijekovi najnovije generacije nisu dostupni, ali oni koji jesu subvencionirani su iz zdravstvenog osiguranja. Indeks naglašava i manjkavosti u skriningu populacije koji, iako je subvencioniran od države, nije lako pronaći besplatno i anonimno testiranje te savjetovanje. Rutinski skrining se ne provodi sistematski, kako u općoj populaciji tako ni među pripadnicima rizičnih skupina. "Slaba detekcija hepatitisa stvara usko grlo.

Samo mali broj pacijenta svjestan je svog stanja i može zatražiti liječenje. A neotkriveni hepatitis može dovesti do teških oštećenja jetre i raka, što infekciju hepatitisom čini potencijalno opasnom po život", istaknula je dr. Irena Hrstić, voditeljica odjela interne medicine u OB Pula, ujedno i jedna od vodećih stručnjakinja u području bolesti jetre i hepatitisa u Hrvatskoj. "Prvo mjesto na Indeksu zauzela je Francuska, a slijede Slovenija i Njemačka. Vodeća pozicija Francuske djelomično je posljedica nacionalne strateške koordinacije odnosno riječ je o jedinoj zemlji u Europi koja je razvila nacionalni plan za poticanje svih aspekata zaštite od hepatitisa", kaže T. Reić. Središnja koordinacija, dodaje, pridonijela bi iskorištavanju punog potencijala inače izoliranih napora liječnika, udruga pacijenata i drugih interesnih skupina diljem Ujedinjenog Kraljevstva. Hrvatska mora podignuti svjesnost o hepatitisu u javnosti, kaže T. Reić, te osigurati dostupnost testiranja i liječenja svima, a posebno za pripadnike rizičnih skupina.