Hrvatska je u 2014. godini bila u skupini 14 zemalja Europske unije s udjelom proračunskog manjka u bruto domaćem proizvodu (BDP) od tri posto ili više, te u skupini 16 zemalja u kojima je udio javnog duga u BDP-u premašivao najviše dopuštenih 60 posto, pokazale su u srijedu druge procjene Eurostata.

Prošle su godine proračunski suficit imale četiri zemlje članice EU-a, predvođene Danskom i Luksemburgom, sa suficitom od 1,5 odnosno 1,4 posto BDP-a. Slijede Estonija s 0,7 posto i Njemačka s 0,3 posto.

Hrvatska je s proračunskim manjkom od 5,6 posto BDP-a u skupini 14 zemalja EU-a čiji je manjak iznosio tri posto BDP-a ili više. Time je manjak smanjen za 0,1 postotni bod u odnosu na travanjsku procjenu, o čemu je u utorak izvijestio Državni zavod za statistiku.

Daleko najveći proračunski manjak u 2014. zabilježili su Cipar, od 8,9 posto BDP-a, i Portugal, od 7,2 posto. Slijede Španjolska, s 5,9 posto, Bugarska s 5,8 posto, Velika Britanija s 5,7 posto i Slovenija, s pet posto.

Bliže razini od tri posto BDP-a su Irska i Francuska, s deficitom od po 3,9 posto, te Grčka, s 3,6 posto, Poljska i Finska s 3,3 posto i Belgija s 3,1 posto. Talijanski je deficit u 2014. iznosio točno tri posto.

Najmanje udjele deficita u BDP-u zabilježile su Litva (0,7 posto BDP-a), Rumunjska (1,4 posto), Latvija (1,5 posto), Švedska (1,7 posto) i Češka (1,9 posto).

Na razini 28-članog EU-a prosječan udio manjka u BDP-u u 2014. iznosio je 3,0 posto, čime je smanjen za 0,3 postotna boda u odnosu na godinu ranije. U 18-članoj eurozoni smanjen je sa u prosjeku tri posto, na 2,6 posto BDP-a, utvrdili su u Eurostatu.

Javni dug povećan

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Dok je udio manjka u BDP-u u prosjeku smanjen i na razini EU-a i eurozone, udio javnog duga u BDP-u povećan je u oba područja – u 28-članoj EU na 86,8 posto u 2014., s 85,5 posto u godini ranije. U eurozoni je u promatranom razdoblju povećan za puni postotni bod, na prosječnih 92,1 posto BDP-a.

Daleko najmanji udio javnog duga u BDP-u, od 10,4 posto, među 28 članica lani je imala Estonija. Slijede Luksemburg s 23 posto, Bugarska s 27 posto, Rumunjska s 39,9 posto, te Latvija i Litva sa 40,6 odnosno 40,7 posto. 

Hrvatska je prema visini udjela javnog duga u BDP-u od 85,1 posto u skupini 16 zemalja EU-a u kojima javni dug premašuje 60 posto BDP-a, gornju dopuštenu granicu prema maastriškim kriterijima. U travanjskom je izvješću javni dug Hrvatske u 2014. naveden na 85 posto BDP-a.

Daleko najviši udio javnog duga u BDP-u u 2014. godini, od 178, 6 posto, zabilježila je Grčka, a slijede Italija sa 132,3 posto i Portugal sa 130,2 posto. Udio javnog duga od nešto iznad 100 posto BDP-a imali su Cipar, 108,2 posto, Irska 107,5 posto i Belgija 106,7 posto.