Odbor za ustavna pitanja Europskog parlamenta izglasao je u utorak prijedlog po kojem bi 12 zemalja članica, među kojima i Hrvatska, trebale izgubiti po jedno zastupničko mjesto u sljedećem sazivu EP-a od 2014. do 2019. godine. Odbor je nakon rasprave u drugom čitanju izglasao prijedlog o kojem će se u ožujku glasovati na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta. Europski parlament u ovom se pitanju prvi put nalazi u ulozi predlagatelja, što je mogućnost predviđena Lisabonskim ugovorom. Nakon što Parlament usuglasi svoj prijedlog šalje ga Europskom vijeću, tijelu koje čine šefovi država ili vlada zemalja članica. Za konačnu odluku potreban je konsenzus svih zemalja članica i pristanak Europskog parlamenta.

Za prijedlog je glasovao 21 član Odbora za ustavna pitanja, a jedan je bio suzdržan. U odnosu na prvotni prijedlog parlamentarnih izvjestitelja Talijana Roberta Gualtierija i Poljaka Rafala Trzaskowskog došlo je do jedne promjene, umjesto Švedske jedno mjesto će izgubiti Austrija. Taj je prijedlog izglasan tijesnom većinom – 10 zastupnika je glasovalo za, a 9 protiv.

Zbog ulaska Hrvatske u Europsku uniju mora se prilagoditi sastav Europskog parlamenta, koji prema Lisabonskom ugovoru ne može imati više od 751 zastupnika. Sadašnji saziv Europskog parlamenta izabran u proljeće 2009. biran je prema Ugovoru iz Nice, koji je predviđao 736 zastupnika. Međutim, nakon što je Lisabonski ugovor stupio na snagu 1. prosinca 2009. dio zemalja članica koje po tom ugovoru dobivaju više zastupnika (Španjolska 4, Francuska, Britanija, Švedska i Austrija po 2, Italija, Poljska, Nizozemska, Bugarska, Latvija i Slovenija po 1) tražile su da se taj broj poveća već u sadašnjem sazivu, ne čekajući sljedeće izbore za Europski parlament u proljeće 2014. Tako se došlo do 18 novih zastupnika čime je privremeno, do kraja ovoga saziva broj zastupnika povećan na 754 zastupnika.

Hrvatska će ovoga proljeća, prije predviđenog ulaska 1. srpnja ove godine, provesti izbore za 12 zastupnika koji će sjediti u sadašnjem sazivu Europskog parlamenta do proljeća 2014. Time će se broj zastupnika povećati za još 12, što ukupno daje 766 zastupnika. Taj broj se za sljedeći saziv mora srezati na 751 u skladu s Lisabonskim ugovorom koji je uveo gornji i donji plafon – najmanji broj zastupnika iz jedne članice ne može biti manji od šest, a najveći ne veći od 96, a ukupan broj zastupnika iznosi 750 plus predsjednik Parlamenta. Osim tih okvira utvrđeno je i načelo "degresivne proporcionalnosti" koje znači – što je veći broj stanovnika u nekoj zemlji, jedan zastupnik predstavlja veći broj građana. Tako će jedan zastupnik iz najmnogoljudnije Njemačke predstavljati 852.539 stanovnika, a iz najmanje Malte samo 69.352 stanovnika. Po ovom prijedlogu na jednog zastupnika iz Hrvatske dolazi 399.832 zastupnika.

Lisabonskim ugovorom Njemačka gubi tri zastupnička mjesta, umjesto 99 koliko je imala po Ugovoru iz Nice, u novom će sazivu imati 96 zastupnika. Nakon toga smanjenja preostalo je srezati još 12 mjesta kako bi se broj zastupnika sveo u okviru propisane Lisabonskim ugovorom. Na sastanku Odbora za ustavne poslove održanom potkraj prosinca prošle godine načelno je dogovoreno da nijedna zemlja ne smije izgubiti više od jednog zastupničkog mjesta. Po izglasanom prijedlogu Odbora za ustavna pitanja sljedećih 12 zemalja izgubit će po jedno mjesto – Hrvatska, Rumunjska, Grčka, Belgija, Portugal, Češka, Mađarska, Austrija, Bugarska, Irska, Litva i Latvija.

Izvjestitelji Gualtieri i Trzaskowski istaknuli su nakon glasovanja da je ovaj prijedlog "pragmatično rješenje do kojeg se došlo vodeći se načelom da nitko ne dobije dodatno mjesto i da nitko ne izgubi više od jednog mjesta". "Ovaj prijedlog ima najviše izgleda da dobije većinu u Europskom parlamentu i jednoglasno odluku u Vijeću", ističu predlagatelji. U izglasanom tekstu Odbor se obvezao da će za raspodjelu zastupničkih mjesta nakon 2019. godine podnijeti novi prijedlog prije kraja 2015. godine. Tim prijedlogom trebao bi se uspostaviti trajan i transparentan sustav raspodjele mjesta između zemalja članica na "objektivan način" prije svakih europskih izbora. Novi sustav bi trebao uzeti u obzir eventualno povećanje broja članica i pratiti demografske trendove, s mogućnošću da dio zastupnika bude izabran na transnacionalnim listama.