Hrvatska je u 2006. godini imala najkonkurentnije gospodarstvo među zemljama kandidatkinjama za Europsku uniju i potencijalnim članicama mjereno po Lisabonskim kriterijima, kaže se u najnovijem izvješću koje je izradio Svjetski ekonomski forum (WEF). U usporedbi s Turskom, Rumunjskom, Bugarskom, Makedonijom i Srbijom i Crnom Gorom Hrvatska je bila najnaprednija u razvoju informacijskog društva, mrežnih industrija i održivog razvoja, a Turska je bila prva po liberalizaciji tržišta, financijskih usluga te poduzetničke klime.

Liberalizacija tržišta
Indeks konkurentnosti Hrvatske je 3,93, boda, turski 3,92 boda, europski prosjek je 4,84 boda, a ostale zemlje imaju manji indeks. WEF-ovo izvješće ističe kako na temelju ekonomskih kriterija koje definira Lisabonska startegija Hrvatska uz Tursku najbolje pripremljena zemlja koja može doprinijeti ukupnoj konkurentnosti Unije, i to bolje nego neke zemlje koje su već u EU poput Poljske, ili će ući prije Hrvatske poput Rumunjske i Bugarske. Rumunjska i Hrvatska, koje punopravnim članicama Unije postaju za dva tjedna, imaju mnogo slabije rezultate koji su slabiji od europskog prosjeka. Indeks konkurentnosti Rumunjske je 3,59 bodova, a Bugarske 3,31 bod. Te države posebno zaostaju u područjima kao što su liberalizacija tržišta i mrežne industrije. Bugarska je inače iza Rumunjske što se podudara s nedavnim izvješćem Komisije koja je rekla da Bugari imaju dulju listu problema na kojima moraju poraditi nego Rumunji. Makedonija i Srbija i Crna Gora pri kraju su ljestvice i daleko su od europskoga prosjeka, sa 3,14 bodova u usporedbi s 4,84 boda. Ipak, Srbija i Crna Gora bolje su od Bugarske u dvama područjima, i to inovacijama te liberalizaciji tržišta.No sve te zemlje još moraju dosta poraditi kako bi dostigle postojeći prosječan stupanj konkurentnosti Unije, kaže se u izvješću. Izvješće se temelji na konkretnim gospodarskim pokazateljima poput broja priključaka na Internet i stope nezaposlenosti te podataka iz WEF-ove ankete provedene među čelnicima kompanija iz cijelog svijeta. Od država koje već jesu članice EU najkonkurentnije gospodarstvo imala je Danska s ostvarenim rezultatom od 5,76 bodova. Drugo i treće mjesto dijele Finska i Švedska s 5,74 bodova, na četvrtom se nalazi Nizozemska s 5,59 bodova, a na petom Njemačka, s 5,53 bodova. U skupini novih članica je Estonija, na 12. mjestu, s 4,93 bodova, Slovenija na 16. mjestu, 4,44 bodova i Mađarska na 17. mjestu, 4,40 bodova. One su podigle razinu konkurentnosti svog gospodarstva u odnosu na 2004., pretekavši mnoge dugogodišnje članice EU. Poljska se pak nalazi na posljednjem, 25. mjestu, s 3,76 bodova.

Poduzetničko okruženje
“Izvješće naznačuje da bi EU trebao usmjeriti pozornost na tri područja kako bi se približio lisabonskom cilju: mora poboljšati uvjete za poticanje inovacija, razviti snažnije informatičko društvo i stvoriti poduzetničko okruženje koje će snažnije poticati gospodarske aktivnosti privatnog sektora”, istaknula je Jennifer Blake iz WEF-ove Globalne mreže za konkurentnost. To je inače treće po redu dvogodišnje izvješće koje prati napredak koji su ostvarile zemlje članice EU kao i zemlje kandidatkinje i potencijalne članice. Zemlje Unije na sastanku Europskog vijeća 2000. godine održanome u Lisabonu dogovorile su se o zajedničkome strateškom cilju prema kojem bi EU do 2010. godine trebala postati najkonkurentnije i najdinamičnije gospodarstvo svijeta s najvećom stopom zaposlenosti te snažnom ekonomskom i sociljalnom kohezijom. Kako bi se to postiglo, usvojena je Lisabonska strategija s programom koji povezuje kratkoročne političke inicijative te dugoročne gospodarske reforme.

Danas u Bruxellesu svečanost za ulazak Rumunjske i Bugarske u EU

BRUXELLES – Europsko vijeće koje se sastaje danas i sutra u Bruxellesu pozdravit će ulazak Bugarske i Rumunjske u Europsku uniju 1. siječnja iduće godine i tim će povodom Europska komisija danas u središtu Bruxellesa organizirati posebnu svečanost otvorenu za javnost na kojoj će biti predsjednik EK Jose Manuel Barroso, povjerenik za proširenje Olli Rehn i predstavnici Bugarske i Rumunjske. Pozdravljajući ulazak ovih zemalja Barroso je rekao: “ Prvi siječnja 2007. bit će važan dan u europskoj povijesti. Pristup Bugarske i Rumunjske EU dovršava povijesni peti krug proširenja kojim je na miran način ujedinjena zapadna i istočna Europa”. “Primajući dvije nove zemlje članice i 30 milijuna ljudi u našu obitelj, znamo da će naše rasprave, kultura i nasljeđe postati bogatiji i da će naše uzajamne veze i gospodarstva biti ojačani. Proširenje nije projekt za elitu, već je riječ o poboljšanju svakodnevnog života običnih građana ”, dodao je povjerenik Rehn. Najatraktivniji dio svečanosti u središtu Bruxellesa bit će predstavljanje najvećeg licitarskog kolača na svijetu u obliku karte proširene EU. Kolač s đumbirom i marcipanom bit će dimenzija tri puta tri metra i prijavljen je za upisivanje u Guinnessovu knjigu rekorda. Rumunjski predsjednik i bugarski premijer kartu će dovršiti umetanjem dvaju dijelova koji odgovaraju njihovim zemljama.
(H)