Gost intervjua Jedan na jedan, kojeg je na Poslovnom uzletu grada Splita vodio Mislav Šimatović, glavni urednik Poslovnog dnevnika, bio je Branko Grčić, potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU. Kad se govori o preporukama iz Bruxellesa za našu Vladu, Grčić je poručio kako nema velikog odmaka od prošle godine te da je odrađen ozbiljan i dobar posao.  

"Osmi smo od EU članica po implementaciji reformi, no posao nije dovršen. Potrebne su još reforme lokalne samouprave i državne uprave", tvrdi. Jedna od preporuka je i uvođenje poreza na nekretnine za koji, smatra Grčić, ipak još nismo spremni. Nominirali smo tu mjeru, no zbog stanja vlasničkih i zemljišnih knjiga provođenje je teško, gotovo je nemoguće definirati poreznu bazu", poručio je Grčić.  Vlada je uvela promjene u porezu, i smatra kako su procjene pokazale da će to pomoći oporavku te da je dokazano da se taj pozitivan efekt i dogodio. Napominje  da, iako neki kažu da je naš rast BDP-a eksteran, rastu i osobna potrošnja i izvoz. Ponosan je i na prekid propadanja građevinskog sektora: "Izdane građevinske dozvole po vrijednosti projekata rastu, a EU fondovi bi trebali biti novi poticaj tome."

Kako kaže, vrijeme je povijesno niskih kamatnih stopa i to treba iskoristiti. Poručio je i kako je na putu do novca EU fondova Ministarstvo poduzetništva i obrta važan suradnik. "Njihov prvi natječaj važna je financijska poluga, samo za poduzetništvo očekujemo 10 do 12 milijardi kuna investicija. Moja poruka poduzetnicima je – budete uporni, pripremite i prijavite se, jer danas dobiti u startu 35,4% sredstava znači da ste za taj postotak konkurentniji od drugih", kaže Grčić.  Napominje kako su poduzetnici zadovoljni unatoč složenoj proceduri dodajući da je, na jednu uloženu kunu, povrat ogroman. Raspravljalo se i o predstečajnim nagodbama. "Slavko Linić je odradio nužan posao u tom djelu. Uz naše opterećeno gospodarstvo, takav potez je bio nužan, inače bi našim zakonodavstvom takvi procesi trajali 10-15 godina. Ako mislite da ste oštećeni kroz predstečaj, kroz stečaj ćete bit još više", poručio je.

Spomenuo je i kako je isplata plaća važan čimbenik u prijedlogu novog stečajnog zakona i kako, ne prime li radnici plaću tri mjeseca, dolazi do predstečaja, ističući kako Vlada time staje na stranu radnika. Komentirao je i  problematiku oko rada HBOR-a: "Trenutna inicijativa je da se odredi supervizija HBOR-a, kao i kod običnih banaka, a mi želimo da država na indirektan način preko razvojne banke pomaže poduzetnicima u njihovim investicijskim projektima. Zbog općeg stanja iz prošlosti teško je ispuniti stroge kriterije, iako se ovdje radi o razvojnoj banci. Glavni način poslovanja HBOR-a je podržavanje proceduralnih stvari i održavanja kreditiranja što je vrlo teško, ali pravila se moraju poštivati."

Napomenuo je kako danas javni projekti "nekako i idu", ali u privatnom sektoru ih je jako malo. No, veli, iako nema naznaka da je financijsko zdravlje tvrtki bolje, makroekonomske analize pokazuju da smo na dobrom putu. Pozvao je bankarski sektor da pokaže više razumijevanja za poduzetničke projekte.  "Uvjerljivost pojedinih poduzetnika i opća klima, koja mora ići prema otvaranju tržišta, moraju se susresti i pomoći da se taj kotač zarotira i ide", kaže Grčić.

Stav Vlade je da radikalni rezovi u najosjetljivijim sektorima poput mirovina i zdravstva nisu prihvatljivi: "Iako su reforme države potrebne, kad pada gospodarstvo – nema rezanja, odnosno reže se samo najnužnije. Malim smo rezovima doveli do izlaska iz recesije. Daljna rezanja spiralu pada vuku prema dolje, a i bez njih imamo oporavak i rast. Već je i 2014. bila godina oporavka, a 1,5 mlrd. kn rasta prihoda od PDV-a u prva četiri mjeseca rezultat su toga." Istaknuo je tri ključna efekta članstva u EU – izvoz, inozemna ulaganja i EU fondove. Fondovi su, veli, važan izvor i pojačanje za rast gospodarstva te ističe kako su sve zemlje EU zahvaljujući fondovima rasle od 0,8 do 2 posto.