Pad investicija ključni je razlog gospodarskog poniranja Hrvatske tijekom nekoliko zadnjih godina, a njihov rast temelj je za oporavak, ocijenio je potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Branko Grčić na današnjem predavanju o investicijskoj klimi u Hrvatskoj te mjerama Vlade i očekivanjima stranih investitora.

Grčić je predavanje održao na poziv veleposlanstava Austrije, Njemačke i Švicarske, a u publici su najzastupljeniji bili članovi Vanjskotrgovinskog centra Austrije u Zagrebu, Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore te Švicarsko-hrvatske poslovne udruge. Grčić je naveo kako je Vlada zatekla devastirano gospodarstvo i poduzeća koja su gubila tržišta i smanjivala kapacitete. Istovremeno, javni sektor je bujao, a najvažnije je da su promjene u strukturi potražnje znatno naštetile investicijama i to je prema Grčiću osnovni razlog gospodarskog poniranja.

Vlada nad tim ne zdvaja nego čini sve ne bi li ponovno potaknula investicije te je krenula putem fiskalne konsolidacije, inicijativom za donošenje zakona o strateškim investicijama želi olakšati ostvarenje investicija, a predstečajnim nagodbama pokušava održati poduzeća s realnim izgledima za opstanak. Grčić je izvijestio da su u tijeku konzultacije o osnivanju novog equity fonda za potrebe poduzeća u predstečajnoj nagodbi. Potpredsjednik Vlade auditorij je upozorio i na brojne poteškoće koje Vlada nastoji svladati prilikom realizacije investicija, ističući posebno pritom opstrukciju lokalnih čelnika drukčijeg političkog predznaka od vladinog.

Upozorio je i da hrvatska industrija vapi za visokotehnološkim projektima napominjući pritom da samo četiri sektora – telekomunikacije, farmaceutika, financije i dijelom energetika, ostvaruju dodanu vrijednost po zaposlenom veću od 25 tisuća kuna. Ipak, kako je rekao, Hrvatska je zemlja s ogromnim ulagačkim potencijalom, a kao posebno prosperitetne označio je turizam, poljoprivredu, energetiku i industriju. Ulagače, a posebno velike, pozvao je da se za sva pitanja i probleme jave Agenciji za investicije i konkurentnost, a manje uputio na HAMAG i Ministarstvo poduzetništva i obrta.

Prema njegovom mišljenju, ulazak Hrvatske u EU blagotvorno će utjecati na stanje u hrvatskom gospodarstvu, ali, kako je rekao, ne očekuje dramatične promjene zbog samog ulaska. Hrvatska je mala zemlja i već sad više od 70 posto vanjskotrgovinske razmjene ostvaruje s EU-om, pa se nakon ulaska više promjena može očekivati na tržištu zemalja CEFTA-e, kazao je. Iz publike su Grčiću upućena uobičajena pitanja – kako ubrzati administraciju, bolje uskladiti središnju i lokalnu državu, unaprijediti pravosuđe kako bi primjena zakona bila striktna i ažurna. Grčić je odgovorio da je država identificirala uska grla koja će riješiti boljim ekipiranjem u ministarstvima i državnim tijelima.