Snažan rast gospodarske aktivnosti nastavljen je i u trećem ovogodišnjem kvartalu koji je donio povećanje BDP-a od 3,9 posto, a rast su predvodili osobna potrošnja stanovništva, investicije i građevinski sektor.

“Imamo najbrži rast u EU, idemo u dobrom smjeru”, pohvalio se premijer Andrej Plenković, koji bi do kraja mandata mogao smanjiti zaostajanje Hrvatske za prosječnom razvijenosti EU na 20-ak posto. Stope rasta hrvatskog gospodarstva visoke su od završetka pandemije, pa je i konvergencija prema prosječnim razinama išla brže od očekivanja na mnogim područjima života. Nažalost, najbrže smo sustigli cijene, pa tako analitičari RBA procjenjuju da su cijene hrane i pića tijekom 2024. godine premašile prosječne razine cijena u EU za oko 3 posto, cijene u hotelima i restoranima nadomak su prosjeka (indeks 95), ali opći standard na neki način čuvaju cijene energenata koje su na 57 posto prosječnih vrijednosti u EU.

Vozimo na paru

Hrvatski BDP raste 15. tromjesečje zaredom, u odnosu na prethodno tromjesečje povećanje je bilo 0,8 posto, a u odnosu na isto razdoblje prošle godine 4,1 posto, što je, zasad, najveća stopa rasta u EU. Između 3,4 i 3,8 posto rasle su još Španjolska, Danska i Cipar. Kod tri najveća hrvatska vanjskotrgovinska partnera, najbolja je susjedna Slovenija gdje je treći kvartal donio jedan posto, Njemačka bilježi pad za 0,2 posto, a Italija povećanje za 0,4 posto.

“Rast u trećem kvartalu gotovo je za tri postotna boda veći od prosječnog EU rasta. To je izvrstan rezultat. Hrvatska je ekonomska lokomotiva u tom smislu. No, bojim se da vozimo na paru”, komentira ekonomski analitičar Petar Vušković.

Hrvatsku potrošnju gura dobro stanje na tržištu rada, povećanje zaposlenosti kao i dvoznamenkasti rast plaća u usporedbi s tim razdobljem 2023. Očekuje se da će u godinama pred nama plaće rasti sporije te će prema kraju ove godine njihova stopa međugodišnjeg rasta biti jednoznamenkasta. Privatni sektor posljednjih pola godine gotovo i nije imao znatnije povišice.

Glavni ekonomist Hrvatske narodne banke Vedran Šošić očekuje da će u 2025. plaće rasti 7-8% posto kao posljedica povećanja minimalne plaće, baznog učinka, ali i rasta plaća u privatnom sektoru, jer se tvrtke i dalje suočavaju s manjkom radne snage, što ih prisiljava da povećavaju plaće ako žele zadržati ljude. Državni je sektor postao više nego kompetitivan poslodavac nakon posljednjeg rasta plaća, ali sindikati javnog sektora koriste snažnu pregovaračku poziciju da se i za iduću godinu izbore za dodatne povišice.

U zapadnoeuropskim ekonomijama (Austrija, Njemačka…) prema kraju godine zaključuje se sve više kolektivnih ugovora koji donose povećanje plaća između 3,5 i 4%. Inflacija u RH je viša tako da su argumenti na sindikalnoj strani. Država je osigurala novac za veće plaće, ali ne i kvalitetnije usluge javnog sektora pa tako učenici osnovnih škola ne uspijevaju riješiti ni polovicu zadataka na maturi, dok srednjoškolci jedva riješe trećinu. Zaposleni u zdravstvu sada imaju odlične plaće i katastrofalnu organizaciju rada. Kad su u pitanju nove povišice u javnom sektoru, analitičari pozivaju na oprez pa tako Zrinka Živković-Matijević, glavna ekonomistica RBA podsjeća da su plaće stečeno pravo, a dosadašnji fond plaća uzima više od 40 posto proračunskih rashoda.

“Potencijalni manjak u rastu BDP-a, posebice na temelju potrošnje, s PDV-om koji čini gotovo 40% proračunskih prihoda, implicira da bi deficit mogao premašiti očekivanja”, upozorava Živković-Matijević. Poslodavci okupljeni oko HUP-a pak tvrde da snažan rast plaća potkopava produktivnost te pozivaju Vladu da krene u jače porezno rasterećenje.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Domaću potrošnju gura i sve snažnija kreditna aktivnost, pa Šošić ističe da gotovinski potrošački krediti rastu po stopi od 15% godišnje, što dodatno potiče potrošnju, a onda i zadržavanje cijena na visokim razinama.

“Naša će lokomotiva usporiti rast. Razlog usporavanja je nemogućnost održavanja visoke godišnje stope rasta plaća te smanjivanje broja potrošačkih kredita i postupno smanjivanje korištenja sredstava iz EU fondova. Uz smanjenje godišnje stope rasta BDP-a od 1% u 2025. godini, Hrvatska će i dalje biti jedna od brže rastućih ekonomija, što potvrđuje moju raniju tezu da nam slijedi deset uspješnih godina. Jedini je uvjet odsutnost rata u Europi. To je ozbiljan rizik koji sve projekcije može poslati u očaj”, prokomentirao je ekonomski analitičar Petar Vušković.

Štedljivi turisti

Inače, građevinska je aktivnost u Hrvatskoj premašila razine iz pretpandemijskog razdoblja za oko 50%, na što osim obnove utječe i stanogradnja te nastavak snažne potražnje za novim nekretninama. Investicije su i u drugom tromjesečju rasle solidnim stopama rasta, od oko 9%, a građevinski je sektor sa stopom rasta dodane vrijednosti od gotovo 16% ostvario najveći rast u posljednje tri godine.

Podaci otkrivaju da se u trećem tromjesečju lagano oporavio i robni izvoz, no pad od gotovo dva posto zabilježen je kod izvoza usluga, pa je doprinos neto inozemne potražnje hrvatskom BDP-u bio negativan. Kad je riječ o turizmu, hrvatski su domaćini šokirali svoje goste previsokim cijenama, pa su turisti smanjili potrošnju.

Sličan obrazac rasta očekuje se i iduće godine, a glavna analitičarka RBA kaže da najveći rizik dolazi zbog problema koje bi mogli imati glavni vanjskotrgovinski partneri ako Amerika uvede carine na uvoz iz EU.

“Uz to, ne treba ignorirati ni stalno prisutne geopolitičke prijetnje i nestabilnosti jer kao malo i otvoreno gospodarstvo treba biti svjestan mogućnosti brzog prelijevanja nepovoljnih uvjeta iz globalnog okružja”, ističe glavna analitičarka RBA.