Glavna razlika između poslovne klime u Sjedinjenim Američkim Državama i Hrvatske je u optimizmu – dok poduzetnik u SAD-u kreće u svaki pothvat s idejom da će sigurno uspjeti, a u tome ga podupire sustav i okolina, u Hrvatskoj je situacija da su svi pesimistični i preplašeni od neuspjeha, a na uspjeh se često gleda sa zavišću i ljubomorom, kazao je američki Veleposlanik u Hrvatskoj Robert Kohorst na Poslovnom ručku Američke gospodarske komore u Hrvatskoj (AmCham) koji je u utorak po nazivom "Komparativne prednosti Hrvatske za privlačenje izravnih stranih ulaganja u usporedbi s državama SIE“ održan u Zagrebu.

"Hrvatska je divna zemlja koju svi prepoznaju i svi je žele vidjeti te ulagati u nju. No, mora se više poraditi na promociji vaše poslovne klime i promjeni percepcije. Američki, a ni ostali, investitori ne gledaju Hrvatsku kao malo tržište od četiri milijuna ljudi nego kao centar s kojeg mogu pokrenuti poslovanje za čitavu regiju. Vi morate poraditi na poboljšanju vaše pozicije na raznim listama konkurentnosti, gdje stojite dosta loše, ali ne tako da nastojite poboljšati svoju poziciju za pet, 10 ili 30 mjesta nego trebate nastojati biti najbolji. Tako to radimo u SAD i to je jedino ispravno za uspjeh", kazao je Kohorst.

Konzultant Tomislav Čorak, principal The Boston Consulting Group u Hrvatskoj, dao je generalni pregled gospodarske i investicijske situacije u Hrvatskoj te istaknuo da imamo puno prednosti, no da ih slabo koristimo. "Mi smo 60-ih i 70-ih bili u stanju da izgradimo gotovo u potpunosti hidroelektranu, vlak ili brod, a bojim se da danas takvih kompetencija više nemamo. Od 1990-ih je u Hrvatskoj prevladalo mišljenje da mi nemamo što, siromašni rudama, tražiti u industriji te da se moramo orijentirati na usluge. To možda lijepo zvuči, no stvarnost pokazuje da su zemlje koje imaju snažnu proizvodnu industriju puno otpornije na krize od onih koje počivaju na uslugama. Ni nekada nije bilo dovoljno znanja, ali se ono kupovalo ili dobivalo kroz razne suradnje. Danas je takvo znanje moguće dobiti jedino kroz izravne strane investicije", kazao je Čorak. Dodao je da je vidljivo da Vlade u našoj zemlji konstantno rade na poboljšanju investicijske klime, no pitanje je da li dovoljno snažno i dovoljno brzo.

"Gotovo sve nama susjedne i usporedive zemlje su privukle značajne investicije u automobilsku industriju i na taj način modernizirale i ojačale svoju industrijsku bazu. Hrvatska mora pratiti trendove i krenuti u potragu za novim, niskougljičnim tehnološkim investicijama jer su one budućnost. Danas je privlačenje investicija manje politika, a uglavnom strukturirana prodaja visokokvalitetnih i dobro plaćenih prodavača", kaže Čorak. Zdenko Lucić, državni tajnik, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, slaže se da Hrvatska mora puno raditi na promociji svojih investicijskih kvaliteta, a koja objektivno postoje, a zbog čega je i vlada proteklog tjedna formirala ekspertnu grupu za poboljšanje investicijske klime. Lucić je istaknuo da će nova Uprava za investicije, u sklopu Ministarstva gospodarstva, preuzeti posao bivše Agencije za promicanje ulaganja te čak i proširiti svoje aktivnosti uz veći budžet. "Ove godine fokus nam je na privlačenju investicija iz sektora automotive, strojogradnja te IT i za to imamo veliki budžet i kvalitetne planove", kazao je Lucić. John Gašparac, predsjednik Uprave, PwC Hrvatska, upozorava da svi strani investitori gledaju percepciju nekog tržišta, ali i rizik poslovanja na njemu. Dodaje da su pitanja pravne sigurnosti i korupcija i stvari koje investitore najviše brinu. "Generalno je društvena klima pesimistična, iako je vidljivo da mlade generacije donose nove ideje i stavove. Hrvatska nije puno bolja, ali ni gora, od okoline, no činjenica je da više moramo raditi na promociji pozitivnih priča, a ne sve gledati kroz pojedinačne negativnosti" smatra Gašparac.

Jedna od uspješnih stranih investicijskih priča je svakako ona švicarskog softveraša Adcubuma koji je prije pola godine došao u Zagreb. Kako pojašnjava Bojan Poljičak, direktor Adcubuma, Zagreb je odnio pobjedu u konkurenciji šest europskih metropola: Beograd, Budimpešta, Sofija, Madrid i Lisabon. "Radi se o srednje velikoj tvrtki s 400-injak zaposlenih koja radi uglavnom za osiguravateljnu industriju u Švicarskoj i Njemačkoj. Nakon što je procijenjeno da u Švicarskoj nema više dovoljno dostupnog ljudskog kapitala za daljnji razvoj, Adcubum je odlučio otvoriti svoj novi razvojni centar negdje u "Novoj Europi" i Zagreb je pobijedio u oštroj konkurenciji. Destinacije su ocjenjivane kroz ukupno 80 parametara, a glavni zahtjevi su im bili kulturološka kompatibilnost i raspoloživost konkurentne radne snage. Jedna od glavnih prednosti Zagreba je bilo saznanje da ovdje gotovo svi govore engleski jezik, a isto tako i da postoje dvije dnevne izravne zrakoplovne linije koje povezuju Zagreb i Zürich", kazao je Poljičak dodavši da u Zagrebu planiraju zaposliti oko 200 IT stručnjaka.