Znatno veći pad izvoza od uvoza obilježio je hrvatsku robnu razmjenu s inozemstvom u 2013. godini – robni izvoz, izražen u kunama, prošle je godine u odnosu na 2012. pao za 6,1 posto, dok je uvoz smanjen za 1,9 posto, pokazuju danas objavljeni privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Izražen u eurima, izvoz je smanjen za 6,7 posto, a uvoz je pao za 2,5 posto.

Pokrivenost uvoza izvozom za 2013. smanjena je na 56,9 posto. Za 2012. bila je 59,4 posto, a godinu ranije 58,9 posto.

Hrvatski robni izvoz u 2013. godini, izražen u kunama, iznosio je 68 milijardi kuna i bio je 6,1 posto manji nego u 2012. godini. Uvoz je istodobno pao za 1,9 posto, na 119,5 milijardi kuna.

Tako je lanjski vanjskotrgovinski deficit iznosio 51,6 milijardi kuna, što je za 4,1 posto više u odnosu na deficit u robnoj razmjeni u 2012. godini.

Iskazan u eurima, hrvatski robni izvoz lani je iznosio 9 milijardi eura ili 6,7 posto manje nego 2012. godine, a uvoz je pao za 2,5 posto, na 15,8 milijardi eura.

Iskazan u eurima, manjak u robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom u 2013. iznosi 6,8 milijardi eura, što je povećanje za 3,5 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Statistički podaci za 2013. godine pokazuje osjetan pad izvoza u nekim od značajnih izvoznih djelatnosti, najviše u brodogradnji.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Visoka razina logističke zrelosti

Logistika kao motor rasta: konkurentska prednost danas se gradi u lancu opskrbe

Tako je izvoz proizvodnje ostalih prijevoznih sredstava, pod čime statistika vodi brodogradnju, lani iznosio 361,5 milijuna eura, što je u odnosu na 2012. pad za 52,4 posto.

Izvoz u proizvodnji rafiniranih naftnih proizvoda smanjen je za 11,5 posto, na nešto više od milijardu eura, dok je izvoz metalske industrije pao za 18,8 posto, na 341,4 milijuna eura. Pad od 16,9 posto, na 217,5 milijuna eura zabilježen je u izvozu računala, elektroničkih i optičkih proizvoda, a električne opreme izvezeno je 8 posto manje, u vrijednosti od 662 milijuna eura. I izvoz kemijske industrije lani je pao i to za 0,8 posto, na 581,9 milijuna eura.

Nasuprot tome, izvoz u proizvodnji gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme porastao je za 16,8 posto, na 611,2 milijuna eura. Rast izvoza u drvoprerađivačkoj industriji iznosio je 3,6 posto i dosegnuo 379,7 milijuna eura, a u proizvodnji strojeva i uređaja porastao je za 1,7 posto, na 682,6 milijuna eura.

I u prošloj su godini najvažniji trgovinski partneri Hrvatske bile zemlje Europske unije, u koje je u 2013. godini izvezeno robe u vrijednosti od 5,3 milijardi eura, što je za 5,1 posto manje od 2012. godine. Uvoz iz EU-a istodobno je pao za 2,4 posto, na 11,5 milijardi eura.

Među članicama EU Hrvatskoj su najvažniji partneri Italija i Njemačka. Podaci DZS-a pokazuju da je u Italiju u 2013. godine Hrvatska izvezla robe u vrijednosti 1,2 milijarde eura ili 14,8 posto manje nego u godini prije, uz istodobni pad uvoza za 12,6 posto, na nešto manje od dvije milijarde eura.

Izvoz u Njemačku lani je pao za 0,7 posto, na 974,7 milijuna eura, dok je uvoz iz te zemlje povećan za 0,8 posto, na 2,2 milijardu eura.

Nakon zemalja EU, Hrvatska vrijednosno najveću robnu razmjenu ostvaruje sa zemljama Cefte, u koje je hrvatski izvoz lani iznosio nešto manje od 1,9 milijardi eura ili 6,6 posto manje nego 2012., dok je iz njih uvezeno roba u vrijednosti 982,7 milijuna eura ili 5,2 posto manje.

Među njima, Hrvatska je najviše, u vrijednosti od 1,2 milijardu eura ili 4,6 posto manje nego 2012., izvezla u Bosnu i Hercegovinu, dok je uvoz iz BiH lani pao za 1,2 posto, na 583 milijuna eura.