Velika potrošnja prirodnog plina u listopadu, studenom i prosincu, za sedam posto veća od potrošnje u istom razdoblju 2006., ubrzala je pražnjenje podzemnog skladišta plina Okoli. Ipak, kućanstva bi do kraja sezone grijanja trebala imati dovoljno plina bez redukcija, doznaje se u Ini Naftaplinu. Tome će pridonijeti interventni uvoz plina planiran za veljaču. U Naftaplinu kažu da se s Ministarstvom gospodarstva dogovaraju uvjeti i kriteriji interventnog uvoza i tko će podmiriti njegove troškove. Riječ je o 26 milijuna prostornih metara plina koji Hrvatskoj nedostaje, a trebao bi biti uvezen iz Italije. U Naftaplinu podsjećaju da je uobičajena špica potrošnje prethodnih godina nastupala od siječnja do prve polovine ožujka, no također ističu da je ove sezone špica nastupila prije, pa su prije i poduzete mjere za interventni uvoz koje uz dogovor s Ministarstvom uključuju i rezervaciju transportnih kapaciteta. Budući da je Petrokemija Kutina u remontu, potrebe tržišta za prirodnim plinom u siječnju bit će pokrivene, a u Ina Naftaplinu ističu da planirana ograničenja isporuke prirodnog plina imaju za cilj osigurati prihvatljivo stanje popunjenosti PSP Okoli s početkom ožujka. Naftaplin može tržištu, posebice industrijskim potrošačima i HEP-u, umjesto plina isporučiti zamjensko gorivo – mazut što će prema najavama vjerojatno i učiniti. Prema podacima Ina Naftaplina distributeri, to jest kućanstva, u posljednja tri mjeseca 2007. potrošili su 59 milijuna prostornih metara plina više od ugovorenih količina, a ukupno je s industrijskim potrošačima i povlaštenim kupcima potrošeno 216 milijuna prostornih metara plina više od ugovorenih količina. Na početku sezone grijanja, kažu u Naftaplinu, u PSP Okoli bilo je rekordnih 630 milijuna kubika plina, a ostalo je oko 300 milijuna. Prosječna dnevna potrošnja prirodnog plina u prosincu bila je oko 12 milijuna prostornih metara, a u siječnju oko 11,5 milijuna kubika. Inače, Hrvatska 60 posto svojih potreba za plinom podmiruje iz vlastitih izvora. U Naftaplinu ističu da je gradnja novog podzemnog skladišta plina nužnost kako bi se osigurala uredna opskrba plinom, odnosno da bi se ljetni viškovi plina mogli utiskivati u skladište te trošiti zimi kada su potrebe za tim energentom znatno veće. K tome, plin kojima se ta skladišta pune nabavlja se ljeti jer tada je njegova cijena niža nego zimi. Naftaplinove računice pokazuju da bi za gradnju skladišta trebalo uložiti najmanje 200 milijuna dolara za što, kažu, Ina nema novaca jer već godinama u plinskom biznisu zbog nerealnih cijena plina u odnosu na tržišne cijene bilježi gubitke od milijardu kuna godišnje. Budući da ovdje nije riječ o regionalnom skladištu Beničanci, kapaciteta dvije milijarde prostornih metara, nego o skladištu Okoli 2, u koje bi se moglo utisnuti do 500 milijuna kubika plina, Vlada bi nizom mjera poput snižavanja trošarina i uvođenja nove naknade za gradnju skladišta u izračunu cijene plina mogla osigurati novac i bez poskupljenja plina.