Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić isticao je često posljednjih mjeseci da će za proračun svibanj biti najizazovniji mjesec u korona krizi, ako na jesen ne dođe do ponovnog zatvaranja gospodarstva, a čini se da je, unatoč popuštanju epidemioloških mjera, taj mjesec i za brojne tvrtke u Hrvatskoj bio lošiji nego travanj kad je gospodarstvo bilo u potpunosti zatvoreno.

Jučer su i Državni zavod za statistiku, ali i Eurostat objavili podatke koji zorno pokazuju kakvo je stanje bilo u Hrvatskoj u svibnju i s kakvim se nevoljama nosilo naše gospodarstvo, posebice tvrtke koje se bave proizvodnjom i za koje je taj mjesec bio lošiji od travnja, u kojem su vrijedile najstrože epidemiološke mjere, piše Novi list.

ekonomska kriza

Ćorić: “Jesen će biti izazovna, vodit će se borba za svako radno mjesto”

Tako je Hrvatska među osam od 27 zemalja Europske unije u kojoj industrijska proizvodnja u svibnju nije povećana u odnosu na travanj. U cijeloj Europskoj uniji industrijska je proizvodnja u svibnju rasla za 11, 4 posto prosječno u odnosu na travanj, a najviši pad proizvodnje u odnosu na travanj imali su Irska od 9,8 posto i Hrvatska od 3,5 posto.

Hrvatsku se teško može uspoređivati sa susjednom Italijom u kojoj su restrikcije i zatvaranje proizvodnih pogona bili veći pa je tako nepošteno uspoređivati hrvatski pad s talijanskim rastom od 42,1 posto u svibnju u odnosu na travanj.

Iako su obje zemlje turističke, industrija u Italiji ima veći utjecaj na tamošnje gospodarstvo nego u Hrvatskoj, pa je doživjela i pad zbog restriktivnih mjera, ali sada se po većim stopama i oporavlja.

No, ono što zabrinjava je da u Hrvatskoj industrija pada još od studenoga prošle godine, dakle puno prije korona krize, i da se stope pada povećavaju iz mjeseca u mjesec i da je korona samo ubrzala taj pad.

Turizam izgubio pet milijardi

Čak pet milijardi kuna prometa izgubilo je ugostiteljstvo i turizam u razdoblju od pojave koronakrize, 24. veljače do 12. srpnja ove godine u odnosu na isto vrijeme lani.

Riječ je o prometu koji bilježe fiskalizirane blagajne, a to je pad od 59 posto. Prema podacima porezne uprave ukupan promet prema fiskaliziranim računima manji je za čak 14,4 milijarde kuna, što je pad od 19 posto.

Građevinski sektor

Energija sunca za održivu gradnju

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?

Važna je priprema

Direktor trgovačkog lanca: Hrvatsku čeka vrlo teška jesen, ali situacija nije nerješiva

Kad se gleda samo drugi tjedan srpnja, odnosno razdoblje od 6. do 12. srpnja, pad vrijednosti računa u ugostiteljstvu i turizmu je u odnos na isti tjedan lani 41 posto.

Ipak, u odnosu na prethodni tjedan, odnosno sam početka srpnja, promet po fiskaliziranim računima narastao je za pet posto, dok je u ugostiteljstvu i turizmu vrijednost izdanih računa kroz fiskalne blagajne porasla za osam posto.