Na godišnjoj razini promet u maloprodaji smanjio se u prosincu za 0,8 posto u eurozoni i za 0,7 posto u EU, izračunao je statistički ured. Najviše se smanjio promet u maloprodaji goriva, za 6,2 posto u eurozoni i za 6,3 posto u EU. Slijedi trgovina hranom, pićima i duhanom s padom od 1,0 posto u eurozoni i od 0,7 posto u EU.

Porast prometa ostvaren je u maloprodaji neprehrambenih proizvoda, za 0,1 posto u eurozoni te za 0,4 posto u EU.

Hrvatska s najvećim porastom na godišnjoj razini

Daleko najveći pad prometa na godišnjoj razini bilježila je i u prosincu Slovenija, za 15 posto.

Slijede Estonija i Slovačka s padom od 4,2 odnosno 3,8 posto.

Najveći porast prometa na godišnjoj razini u prosincu bilježila je Hrvatska, za 8,9 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec. U studenom je uvećan za 6,4 posto.

Slijede Cipar i Španjolska s rastom prometa od 3,8 odnosno 3,4 posto.

U odnosu na studeni, u eurozoni je promet u maloprodaji u prosincu pao za 1,1 posto, a u EU za jedan posto. Najviše je pritom pao promet u maloprodaji hrane, pića i duhana, za 1,6 posto u eurozoni i za 1,8 posto u EU.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Prilike i za Hrvatsku

‘Fokus politika sve više se pomiče prema većem financiranju konkurentnosti’

Najslabiji pad prometa imao je promet na benzinskim postajama, za 0,5 posto u eurozoni dok je u EU stagnirao.

Hrvatska i Mađarska s istim rastom prometa prema studenom

Daleko najveći pad prometa u prosincu, prema sezonski prilagođenim podacima, bilježila je Slovenija, za 3,6 posto.

Slijede Danska i Luxembourg s padom prometa od 3,2 odnosno 3,1 posto.

Promet je najviše u prosincu porastao u Slovačkoj, za 2,0 posto.

Slijede Hrvatska i Mađarska obje s rastom od po 1,4 posto. Hrvatska je i u studenom bila u skupini zemalja sa najsnažnijim rastom prometa na mjesečnoj razini, za dva posto.

Rastao je i prometa u Portugalu, za 0,7 posto.

Eurostat nije raspolagao podacima za Češku, Grčku i Italiju.