Unatoč izdašnim proračunskim izdvajanjima za Hrvatske željeznice (HŽ), Hrvatska je po ulaganjima u željezničku infrastrukturu pri samom dnu europske ljestvice. Kroz dvije godine željeznički promet se liberalizira pa će usluge prijevoza na našim prugama moći će ponuditi i strani operateri, što će HŽ sa sadašnjim voznim parkom i lošom prugom dočekati nespreman. “Hrvatska u željezničku infrastrukturu ulaže znatno manje nego druge europske zemlje, pogotovo u odnosu na one razvijenije. Koliko točno manje teško je reći jer nemam precizne podatke”, objašnjava Zoran Popovac, predsjednik Uprave HŽ Holdinga.

Prometne strategije
Prema istraživanju njemačke organizacije Savez za željeznicu (Allianz pro Scheine), švicarske željeznice su najrazvijenije u Europi. Po stanovniku Švicarska godišnje iz proračuna za željezničku infrastrukturu izdvaja 284 eura. Druga je Austrija koja ulaže 205 eura po stanovniku. Obje zemlje u željeznice ulažu više nego u cestovnu infrastrukturu, što je dio njihove prometne strategije koja se pokazala vrlo uspješnom. Ujedinjeno Kraljevstvo u željeznice po stanovniku ulaže 136 proračunskih eura, Nizozemska 105 eura, Švedska euro manje, Španjolska 84 eura, a Francuska 80 eura. Njemačka je pri dnu sa 47 eura, a operateri nacionalne željeznice već brinu da će pad ulaganja utjecati na njihov primat kao vodeće željezničke industrije na svijetu. Premda nas Savez za željeznicu nije uvrstio u rang listu iz 2008., jednostavno je izračunati koliko Hrvatska izdvaja za HŽ po stanovniku. U 2008. HŽ je iz proračuna dobio 1,38 mlrd. kuna, podijeljeno sa pet milijuna stanovnika, ispada 277,6 kuna ili 38 eura (ako računamo po tečaju jedan euro za 7,3 kuna). Popovac je za Poslovni dnevnik potvrdio da je izračun prilično precizan.

Packe iz Europe
Kritike je HŽ-ovcima nedavno uputio i Johanes Ludewig, izvršni direktor Zajednice europskih željeznica i infrastrukturnih poduzeća. Kad je usporedio ulaganja po kilometru pruge u Hrvatskoj i drugim europskim željeznicama, izrazio je zabrinutost zbog dramatičnoga hrvatskog zaostajanja za europskim prosjekom. “Sve više govorimo o zajedničkom EU tržištu, ali su ulaganja u pojedinim zemljama potpuno različita. Ako ne ulažete, nema povrata novca i možete imati savršenu organizaciju, ali bez kvalitetnih pruga nema rezultata”, rekao je Ludewig. Iako nitko o tome ne želi javno govoriti, svi naši sugovornici slažu se da je nedostatak ulaganja u HŽ te postavljanje nekompetentnog kadra na čelo tvrtke glavni razlog ovogodišnjih nesreća od kojih je ona u Rudinama bila prava tragedija. U Hrvatskoj, jedan sugovornik, ne postoji ni kvalitetna prometna strategija, kakvu je primjerice izradila Madžarska, dok je vrhnje pobrao cestovni promet. “U Mađarskoj ne postoji unutrašnji avio-promet jer se s jednog kraja zemlje do drugog i natrag može stići u razumnom roku željeznicom. Mađari su uložili sva sredstva u željeznički putnički promet, a teretni su prodali Austrijancima koji žele primat u jugoistočnoj Europi”, tvrdi naš izvor i dodaje kako su Austrijanci vrlo zainteresirani i za ulazak na hrvatsko tržište.

Česte nesreće vlakova

Istragama nikad kraja
Istraga tragedije u Rudinama ni šest mjeseci nakon nesreće nije dovršena. Iako ekipa HŽ radi na tome da se što prije utvrde krivci, kaže Popovac, određeni dijelovi se još moraju rasvijetliti kako bi se otklonila oprečna tumačenja. Pri kraju je istraga o iskakanju vlaka iz tračnicama u Pećinama kod Rijeke. Posljednja u nizu željezničkih nesreća, kada je vlak na zagrebačkom Glavnom kolodvoru udario u branik pri čemu je ozlijeđeno 60 ljudi se još istražuje. “Iako se rad intenzivirao, povjerenstvo nije završilo rad i nije došlo do zaključka. Čeka se i završetak službene istrage policije”, stoji u složbenom odgovoru Hrvatskih željeznica.