Hrvatska se u prvom tromjesečju svrstala u skupinu zemalja EU s najsnažnijim rastom nominalnih troškova rada po satu, koji se na europskoj razini stabilizirao blizu najviše razine otkada europski statistički ured objavljuje podatke.

Kalendarski prilagođeni nominalni troškovi rada po satu u eurozoni porasli su u prvom tromjesečju za 5%, tek neznatno slabije nego na kraju 2022. kada su poskočili za 5,6%, najsnažnije od početka 2010.

Troškovi plaća u eurozoni porasli su na početku godine za 4,6%, a troškovi doprinosa za 6,2% u odnosu na isto lanjsko razdoblje. U EU uvećani su za 5,0 odnosno za 6,1%. Najviše su na oba područja na početku godine porasli nominalni troškovi rada po satu u uslužnom sektoru, za 5,5% u eurozoni i za 5,8% u EU.

Među zemljama EU najviše su u prva tri ovogodišnja mjeseca porasli nominalni troškovi rada po satu u Bugarskoj, za 15,1% u odnosu na isti lanjski period. Slijede Rumunjska i Litva (+14,3%, odnosno +13,7%).

I Hrvatska je u skupini ‘dvoznamenkastih’ s 11,4-postotnim rastom kalendarski prilagođenih nominalnih troškova rada po satu u prvom kvartalu u odnosu na isto lanjsko razdoblje, najvećim od ulaska u EU. U četvrtom tromjesečju 2022. bili su porasli za 9,2%, pokazuju Eurostatovi podaci.

Troškovi plaća porasli su u Hrvatskoj na početku godine za 11,3 posto, nakon 9,2-postotnog rasta u posljednja tri prošlogodišnja mjeseca. Troškovi doprinosa uvećani su za 11,8%, nakon 9-postotnog rasta u zadnja tri mjeseca 2022.

Najbliža je Hrvatskoj po rastu ukupnih nominalnih troškova rada po satu na početku godine bila Estonija gdje su uvećani za 11,7%. Najblaže su pak porasli troškovi rada u Finskoj, za 0,5%. 

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost