Do 2020. turisti bi u Hrvatskoj trebali ostavljati dvaput više novca: oko 16 milijardi eura umjesto dosadašnjih osam. Za osam godina imat ćemo 93 milijuna noćenja, što je 54 posto više nego lani. Turisti će pritom na raspolaganju imati stotinjak više velikih hotela, dvjestotinjak novih malih, desetak novih resorta i 60-ak kampova. A sve zahvaljujući investicijama koje će do 2020. dosegnuti oko 6,5 milijardi eura. Prosječna potrošnja inozemnih turista porast će sa 369 eura na 464 do 541 euro. Istra će se prodavati kao “utočište dobrog života”, Kvarner kao mjesto revitalizacije, zadarska regija kao mjesto inovacija, a Zagreb kao mjesto susreta.

Ideje teške 4,5 mil.kn
Stoji to u Glavnom planu i strategiji hrvatskog turizma koji ovih dana ubrzano dovršava ekipa Instituta za turizam. Od predviđenih 13 poglavlja njih deset od jučer se može vidjeti na internetskim stranicama Ministarstva turizma, a nakon prvih pet, koja uglavnom prikazuju postojeće stanje, pet novih sadrži i dio odgovora na vječna pitanja o budućnosti hrvatskoga turizma koje s nestrpljenjem čekaju turističke tvrtke te budući ulagači. U dokumentu za čiju će izradu Institut dobiti oko 4,5 milijuna kuna predlažu se rješenja i daje projekcija stanja hrvatskog turizma do 2020. Ekipa Isntituta predlaže gradnju znatno manjeg broja golf-igrališta od 50-ak, koliko ih predviđaju prostorni planovi, kao i izdvajanje golfa iz nekretninskog biznisa.

Prvi rezultati do 2015.
U šumi rješenja koja zadiru u druge resore predlaže se i uvođenje obveze odvojenoga prikupljanja otpada te ulaganje maksimalnih napora u privlačenje novca iz strukturnih fondova EU za obnovu vodovodne i kanalizacijske mreže. Planira se uvođenje olakšica pri ulaganju na kontinentu, kao i izmjena brojnih zakonskih rješenja koja su administrativne zapreke poduzetnicima u turizmu. Prvi rezultati ograničene primjene Strategije, navode u Institutu, osjetit će se do 2015., kad bi Hrvatska trebala imati oko 68 milijuna noćenja ili 13 posto više nego u 2011., uz povećanje prihoda na 9,3 milijarde eura. U Institutu za turizma procjenjuju da će do 2015. investicijski potencijal većih privatnih ili javno-privatnih poduzetničkih projekata dostići 2,3 milijarde eura, a do 2020. iznosit će do 2,5 milijardi eura. Kad je pak riječ o manjim ulaganjima, može dostići od 1,5 do dvije milijarde eura. Tri završna poglavlja Strategije javnost će na uvid dobiti u listopadu, na Danima hrvatskog turizma, doznajemo u Ministarstvu turizma. “Izvještaji su putem modula e-konzultacije dostupni javnosti te se svi zainteresirani mogu uključiti s prijedlozima. Posljednja tri izvještaja bit će pripremljena do Dana turizma, gdje će se prvi put javnosti predstaviti cjeloviti nacrt Glavnog plana i strategije”, kažu u Ministarstvu turizma. Napominju da je u izradi dokumenta sudjelovao multidisciplinarni tim stručnjaka.

Ostojićeve packe
Iako se iz odgovora Ministarstva turizma naslućuje da će prihvatiti rješenja Instituta za turizam, doznaje se da ministar Veljko Ostojić tijekom procesa izrade strategije nije bio zadovoljan mnogim rješenjima jer su, tvrde naši izvori, bila preopćenita, odnosno nedovoljno operativna za ministrov ukus. Ostojić je navodno čak predlagao nekim drugim konzultantskim kućama da “pruže ruku” Institutu, što su ovi odbili jer mogu pristati samo na suradnju po komercijalnim uvijetima. Njihova ponuda, uostalom, nije prošla na natječaju na kojem je posao dobio Institut. Ljetos su se navodno vodili žustri pregovori s Ministarstvom, koje je nestrpljivo iščekivalo konkretnija rješenja, pa je Institut morao odstupiti od zacrtanog plana izrade strategije te za ministra napraviti sažetke poglavlja u izradi.