Hrvatska agencija za hranu na svojim je internetskim stranicama nakon izbijanja skandala objavila informacije o spornom insekticidu – fipronilu, koji se koristi za borbu protiv buha, krpelja i grinja.

Hrvatska agencija za hranu zaključuje kako kratkotrajna povećana izloženost fipronilu ne znači da konzumacija sporne hrane predstavlja rizik za zdravlje kod konzumenta. 

1. Što je fipronil? 

Fipronil je insekticid širokog spektra koji se koristi za borbu protiv buha, uši, krpelja, žohara i grinja. Nije dozvoljena njegova upotreba na životinjama čiji se proizvodi koriste za prehranu ljudi.

2. Koji je utjecaj fipronila na zdravlje ljudi? 

Fipronil pokazuje akutnu toksičnost kod eksperimentalnih životinja kada se unese u organizam oralnim putem, kroz kožu ili udisanjem. Ne izaziva iritacije kože ili sluznice oka, niti izaziva alergiju na koži. U testovima koji su provedeni na miševima, štakorima, psima i zečevima fipronil je djelovao na živčani sustav, ali kod odraslih životinja utjecaj je bio reverzibilan. Kod štakora je neurotoksičnost uočena kod podmlatka, nakon što je ova supstanca davana majkama. Kod štakora i miševa primijećen je i toksični utjecaj na jetru. Prema dosadašnjim spoznajama fipronil nije klasificiran kao mutagen ili karcinogen.

3. Na temelju čega je napravljena procjena rizika za fipronil?

Njemački institut za procjenu rizika (BfR) napravio je procjenu štetnog utjecaja na zdravlje za fipronil na temelju količina ove tvari izmjerene u kokošjim jajima i mesu, te povezanosti s prekoračivanjem akutne referentne doze (ARfD). ARfD dobivena je na temelju neurotoksičnih studija na štakorima, uz korekciju sa sigurnosnim faktorom 100. Vrijednost ARfD iznosi 0,009 mg/kg tjelesne mase. ARfD predstavlja količinu tvari po kilogramu tjelesne mase koja se može unijeti hranom tijekom jednog dana bez vidljivog rizika za konzumenta.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

4. Što se događa u slučaju da se ARfD prekorači?

Prekoračenje ARfD-a ne znači da odmah dolazi do štetnog utjecaja na zdravlje, ali prema trenutnim znanstvenim spoznajama, ukazuje na mogućnost povećanog rizika za zdravlje ljudi nakon konzumacije kontaminiranih kokošjih jaja. Sigurnosni faktor između najviše doze u studijama na životinjama kod koje nije bilo štetnog utjecaja na zdravlje za fipronil iznosi 100.

5. Postoji li rizik za zdravlje povezan s konzumacijom jaja ili mesa peradi zbog povećane količine fipronila u njima?

Prema prehrambenim navikama Nijemaca ARfD nije prekoračena niti u jednoj dobnoj skupini, dok je prema europskim prehrambenim navikama prekoračena u slučaju djece kada iznosi 1,6 za kokošja jaja. To bi otprilike značilo da dijete čija je tjelesna masa 10 kg pojede u jednom danu 2 jajeta s količinom od 1,2 mg/kg fipronila (u ovom slučaju najveća utvrđena količina u kokošjim jajima). Osim toga izračunato je da najveća količina kod koje ne bi bilo zdravstvenog rizika ni za koju dobnu skupinu iznosi 0,72 mg/kg fipronila (ili suma fipronila i njegovih metabolita izraženih kao fipronil).
Sve ostale, do sada utvrđene količine fipronila u jajima i mesu, neće dovesti do prekoračivanja ARfD.

6. Koje se najveće količine rezidua primjenjuju za jaja i meso peradi?

Najveće količine iznose 0,005 mg/kg, što predstavlja analitičku granicu detekcije s obzirom da se ovaj insekticid ne smije koristiti kod životinja koje se koriste za prehranu ljudi. Znači da se proizvodi koji prelaze ovu granicu ne bi smjeli nalaziti na tržištu. Međutim kratkotrajna povećana izloženost ne znači da konzumacija sporne hrane predstavlja rizik za zdravlje kod konzumenta.