Nestašica određenih sklopova, pogotovo električnih, usporila je, a time i poskupjela proizvodnju novih automobila, pa su posljedično rasle cijene i polovnih vozila. Sve to obilježilo je prošlu godinu na globalnom automobilskom tržištu, pa tako i u Hrvatskoj.

NEOBIČNO

Evo gdje je dozvoljeno tipkanje po mobitelu za vrijeme vožnje

Prema upravo objavljenim podacima DZS-a, tijekom 2022. broj prvih registracija osobnih vozila smanjen je za 5,2 posto u odnosu na prethodnu godinu. Registrirano ih je ukupno 106.455, a zaslužan za nizak broj prvih registracija drastičan je pad registracija polovnih osobnih automobila, čak za gotovo 43 posto na godišnjoj razini. Pri tom polovni automobili i dalje dominiraju pri uvozu, jer novih automobila u 2022. prvi put je registrirano tek nešto više od 37 tisuća. Gleda li se unatrag, još manji broj novih osobnih automobila bio je u Hrvatskoj registriran u prvoj godini pandemije korona virusa, niti 29 tisuća, s tim da je te je godine splasnuo i uvoz polovnjaka (registrirano je prvi put bilo manje od 68 tisuća). Kad su posrijedi osobna vozila i prve registracije u Hrvatskoj, 2019. je bila rekordna. Te pretpandemijske godine ukupno ih je prve registracije u Hrvatskoj dobilo preko 149 tisuća, od čega 56 tisuća novih.

Ono što je godinama bila glavna karakteristika hrvatskog tržišta je jako zastarjeli vozni par, gdje je Hrvatska unutar EU bila zemlja s rekordno starim voznim parkom, koji je bio dostigao već i 14 godina starosti. Bilo bi i gore da stvar nisu spašavali vlasnici rent-a-car tvrtki, koji su svake godine uvozili i 20-ak tisuća novih automobila i time umjetno popravljali inače loš hrvatski prosjek. Hrvati su, dakle, pretežito nabavljali rabljene aute s područja cijele EU, a naročito iz Njemačke. Skok cijena koji se bilježi u proteklih godinu-dvije jasno se vidi i kroz hrvatsku statistiku, iz koje je jasno da su i novi i rabljeni automobili postali Hrvatima preskupi.

Inače je lani MUP izdao ukupno 1,84 milijun registracija osobnih auta, od čega 1,62 milijuna su bili u vlasništvu fizičkih osoba. I među prvi put registriranim autima veći dio posjeduju fizičke osobe (više od 62 tisuće), dok su tvrtke i druge pravne osobe uvezli oko 44 tisuće osobnih vozila.

Lani je i gledajući sve vrste cestovnih vozila smanjen ukupan broj novih registracija. Registrirano ih je 2,6 posto manje nego u 2021. (gotovo 148 tisuća), a pri tom je uz osobna vozila pad zabilježen i kod kamiona, specijalnih vozila i prikolica, dok je porastao broj prvih registracija autobusa, motocikla, mopeda, cestovnih tegljača, poluprikolica i poljoprivrednih traktora.