Povjerenje u Vladu i Sabor po tom istraživanju ima samo 13 posto hrvatskih građana, što je najniži rezultat među svih 28 članica EU, navodi dnevnik.

Nakon Hrvatske, najniža razina povjerenja u Vladu i parlament je u Velikoj Britaniji, vjerojatno pod utjecajem nesnalaženja tamošnjih vlasti oko situacije s Brexitom. U Velikoj Britaniji ovim institucijama vjeruje svega 19 posto građana. Slijedi Bugarska, u kojoj parlamentu vjeruje samo 17 posto građana, ali je znatno veće povjerenje u vladu, oko 25 posto. Očekivano, najveće je povjerenje u državu u najrazvijenijim članicama poput Danske, Finske, Nizozemske i Luksemburga.

Što je uzrok niskog povjerenja Hrvata u državu, ne treba previše objašnjavati, s obzirom na to da stručnjaci godinama upozoravaju kako visoka percepcija korupcije ima razoran učinak na povjerenje u institucije. A po indeksu percepcije korupcije Transparency Internationala, Hrvatska stoji znatno lošije od prosjeka zapadne Europe i EU, podsjeća Večernji list.

Hrvati pritom za korupciju najodgovornijima smatraju političke stranke, a poraznim rezultatima Eurobarometra sasvim sigurno su pridonijeli i novi politički trendovi, poput neprincipijelne parlamentarne većine okupljene oko koalicije HDZ-a i HNS-a, koju na životu održavaju prebjezi iz SDP-a i Bandićevi "žetončići".

Takve kombinacije podgrijavaju sumnje u političku korupciju, na kojima se javljaju i rastu populistički pokreti koji žive od kritike stranaka "mainstreama". U programima takvih populističkih stranaka i pokreta redovito je i kritika EU, no rezultati Eurobarometra pokazuju kako građani po tom pitanju baš i ne dijele njihov stav. Povjerenje u samu Europsku uniju ima 46 posto Hrvata, dakle gotovo trostruko više njih nego što ih iskazuje povjerenje u Vladu i Sabor, piše Večernji list.

Ono što bi u rezultatima proljetnog Eurobarometra moglo zabrinuti Vladu i premijera Andreja Plenkovića odnos je građana prema zajedničkoj valuti, budući da se više od polovice anketiranih u Hrvatskoj izjašnjava protiv uvođenja eura. Za uvođenje eura izjasnilo se 42 posto građana, dok je njih 54 posto protiv, donosi dnevnik.