U Hrvatskoj, Francuskoj, Španjolskoj i Poljskoj, kao i zemljama kandidatkinjama Crnoj Gori i Turskoj, najveći je udio osoba s nesigurnim radnim statusom.
Prema istraživanju Eurostata o radnom vremenu, u EU-u 2016. godine bio je 37,1 radni sat na tjedan. Među državama članicama EU-a najduži radni tjedni imaju Grci (42,3 sata tjedno), a najkraći Nizozemci (30,3 sata tjedno).
Kako piše Glas Slavonije, Hrvatska ima vrlo dug radni tjedan i on je u prosjeku iznad 39 sati. Što se tiče prekarnog rada – dakle najnepoželjnijeg oblika koji zaposleniku daje najmanja radna prava – Hrvatska je apsolutni šampion u Europskoj uniji.
Prema istraživanju Eurostata o radnom vremenu, u EU-u 2016. godine bio je 37,1 radni sat na tjedan. Među državama članicama EU-a najduži radni tjedni imaju Grci (42,3 sata tjedno), a najkraći Nizozemci (30,3 sata tjedno).
Kako piše Glas Slavonije, Hrvatska ima vrlo dug radni tjedan i on je u prosjeku iznad 39 sati. Što se tiče prekarnog rada – dakle najnepoželjnijeg oblika koji zaposleniku daje najmanja radna prava – Hrvatska je apsolutni šampion u Europskoj uniji.
U Hrvatskoj, Francuskoj, Španjolskoj i Poljskoj, kao i zemljama kandidatkinjama Crnoj Gori i Turskoj, najveći je udio osoba s nesigurnim radnim statusom.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.to je tako jer sistem društva i rada, nije uređen, pa za poslove treba uložiti više truda i vremena, nego u državama gdje su stvari posložene.
Uključite se u raspravu