Njemački statističari ovih su dana objavili podatke o vlastitom izvozu rabljenih dizelaša i Hrvatska je tu zauzela drugo mjesto, piše Autoklub Jutarnjeg lista.

S rastom uvoza dizelaša iz Njemačke u 2018. od 89,6 posto u odnosu na isto razdoblje lani držimo respektabilno drugo mjesto na toj ljestvici, dok je prvo rezervirano za nedodirljive Ukrajince koji bilježe porast od čudesnih 136,8 posto. Kako nije riječ o nečijim fantazijama pokazuju i brojke agencije Promocije plus– prema njima je u prvih devet mjeseci u Hrvatsku ušao nikad veći broj rabljenih, njih 57.067, što je popriličnih 16.732 ili 41,5 posto rabljenih više nego u istom razdoblju lani. A doprinos takvom skoku, može se iščitati iz brojki, ponajprije su dali dizelaši. Najvećim dijelom, naravno, uvezeni iz Njemačke. Dizelaša je 15.434 više nego lani, pa je njihov udio u ukupnom broju uvezenih rabljenih ove godine s lanjskih, već nestvarnih 87,2 porastao na čak 88,7 posto.

Treba li strahovati zbog ovakvog scenarija i pridružiti se dušobrižnicima i razno raznim domaćim "elektro Mesijama" koji uglavnom iz neznanja tvrde kako su se potvrdile crne prognoze i Hrvatska je, eto, postala “odlagalište za stare i islužene dizelaše iz Europe”? Naravno da ne. I za to postoje čvrsti argumenti. Za početak, trošarine. Kao što je poznato, posljednjih godina računaju se prema emisiji CO2 i vrijednosti, a trošarinske tablice su tako posložene da nikako ne idu na ruku starijim autima s izdašnijom emisijom štetnih plinova. I to toliko da takvima nikakvu dobrobit nije donijela niti odluka da se od početka 2018. autima vrijednosti do 100.000 kuna pri izračunu trošarine ne zaračunava nikakav postotak temeljen na vrijednosti.

Rabljeni iz uvoza ne umanjuju prosječnu starost domaćeg voznog parka kao što bi to bio slučaj s većim brojem sasvim novih auta, a isto vrijedi i za emisiju štetnih plinova. No, noviji su i osjetno manje zagađuju od postojećih i stoga ekolozi ne trebaju strahovati. Porast uvoza dizelaša nije problematičan i zato što Hrvatska nema problema s kvalitetom zraka, poput primjerice Njemačke.

Kako okoliš i zdravlje ljudi neće pretjerano patiti zbog pojačanog uvoza dizelaša otkriva i pogled na demografsku sliku. Prema gustoći naseljenosti, naime, Hrvatska je sa 75 stanovnika po kvadratnom kilometru tamo još pri pristupanju u članstvo 2013. bila 21 od 28 zemalja članica, a s popriličnim odljevom stanovništva u međuvremenu je pustopoljina samo još porasla.