Najveće zadovoljstvo vlastitim životnim prilikama iskazuju stanovnici Finske i Austrije, a najmanje Bugarske i Hrvatske, pokazuje istraživanje Europskog istraživačkog ureda. Ispitivao se subjektivni osjećaj građana na skali od nula do deset, najzadovoljniji su svoj život ocijenili osmicom. Stanovnici Bugarske smjestili su se oko petice, dok je srednja ocjena zadovoljstva životom u Hrvatskoj 6,3.

Srednja ocjena zadovoljstva životom u EU iznosi, prema Eurostatu, 7,3 te se neznatno povećava, za razliku od Hrvatske gdje je uočena stagnacija općih životnih prilika. Od 2013. godine srednja razina zadovoljstva financijskom situacijom kućanstva u Europskoj uniji porasla je sa 6,0 u 2013. na 6,5 ​​u prošloj godini.

Financijska situacija u pet se godina popravila i u Hrvatskoj, i to sa srednje razine 4,6 na 5,2, navodi Eurostat. Najveći stupanj zadovoljstva financijskom situacijom je u Danskoj, Finskoj i Švedskoj – 7,6 – a najniži u Bugarskoj, Litvi i Hrvatskoj. Hrvati su na začelju i po razini zadovoljstva privatnim odnosima. Privatne su veze najkvalitetnije u Malti, Austriji i Sloveniji (ocjena 8,6), a najlošije u Bugarskoj, Grčkoj i Hrvatskoj, gdje je srednja ocjena 7,5. Mjerio se i subjektivni osjećaj sreće koji je u Hrvatskoj također loš, samo 42% stanovništva smatra se sretnim u odnosu na najsretnije Belgijance gdje je sretnih 76 posto građana. Najmanje je sretnih u Letoniji – tek 31 posto stanovništva.