Stanovnici EU na godišnji odmor najčešće putuju u vlastite zemlje, na putovanja najviše idu automobilom, najviše novca na putovanjima ostavljaju Nijemci, Austrijanci najćešće odsjedaju u hotelima, a avionom na odmor putuje tek šest posto Hrvata, koji su među slabijim putnicima Unije. 

Pokazala je to nova publikacija Eurostata na temu mobilnosti u Europi People on the move-statistics on mobility in Europe koja analizira navike i praksu putovanja stanovnika EU po zemljama.  Izvješće se bazira na podacima iz 2017., te pokazuje da su rezidenti EU ukupno ostvarili milijardu putovanja u toj godini, od čega su 90 posto bila privatna putovanja.

Spavamo kod rođaka
Od tog broja smještaj je platilo oko 47 posto putnika, a ostali su bili kod rođaka, prijatelja ili u vlastitim vikendicama. U hotelima je odsjedalo 29 posto putnika, u apartmanima ih je bilo 16 posto, 11 posto odmara se u  vlastitoj vikendici, a četiri posto u kampovima. Kad su pitanju naša emitivna tržišta, statistika je pokazala da Austrijanci najčešće spavaju u hotelima (53 posto), u hotelima je smješteno i 44 posto Nijemaca.

Apartmane za odmor bukira 15 posto Nijemaca, a 30 posto ih se odmara kod familije ili prijatelja. Trećina Talijana odsjeda u hotelima, te oko 23 posto Slovenaca, a za vlastite kuće za odmor najveći udio bilježe turisti iz Češke (24%) i Grčke (23%), dok su najveći udio u kampovima imali Slovenci.  Hrvati u 22 posto putovanja odsjedaju u hotelu, 38 posto ih se odmara kod prijatelja i rođaka, 17 posto ih ima vlastitu nekretninu za odmor, što je značajno više od EU prosjeka od 11 posto. Kampira tek 1,1 posto Hrvata, a 21 posto ih odsjeda u apartmanima.

Hrvati putuju značajno manje od prosjeka EU. Svaki prosječni turist EU u 2017. ostvario 4,2 putovanja, a od prosjeka najviše odskaču Finci s 8,3 putovanja, Šveđani s osam putovanja te Danci koji putuju gotovo sedam puta godišnje. Hrvati s 2,6 putovanja godišnje su pri dnu ljestvice, a slabiji su Grci, Talijani, Bugari. Na razini EU čak 38 posto stanovništva u 2017 nije nikamo putovalo, od čega si polovica to nije mogla priuštiti, ostali nisu imali volje ili zdravlje. U Hrvatskoj je na bar jedno privatno putovanje išlo 43 posto stanovništva, za razliku od čak 91 posto Finaca ili 86 posto Nizozemaca.  

Mobilni skandinavski penzići
Dok su u čak šest država članica (Švedska, Francuska, Finska, Njemačka, Danska i Nizozemska) umirovljenici iznad 65 godina najveća skupina koja putuje (20%), u Hrvatskoj oni uglavnom ostaju doma. U većini država članica, najčešća dobna skupina za turiste bila je 35 do 44 godine, kao i u Hrvatskoj u kojoj jednako toliko putuju i mladi između 15 i 24 godine.

Udio putnika starijih od 65 godina u Hrvatskoj je tek 10 posto. Stanovnici Unije samo četvrtinu putovanja u 2017. ostvarili su u inozemstvu. Doma najviše ostaju Rumunji, ali i Španjolci i Portugalci te Grci. Hrvatski građani u 63 posto slučajeva putuju u Hrvatsku, gdje troše 31 euro po noćenju i ostaju oko sedam dana, osam posto putovanja Hrvata su u Njemačku gdje ostaju oko 12 dana i potroše 37 eura po noćenju, a 4,5 posto putovanja se realiziraju u susjednoj BiH gdje troše 36 eura i ostaju oko 4 dana. 

Turisti su u EU u 2017. trošili prosječno 382 eura po privatnom putovanju. Potrošnja je znatno varirala među državama članicama, s više od 600 eura po putovanju za stanovnike Švedske (779 eura), Luksemburga (762 eura), Austrije (636 eura), Malte (609 eura). Stanovnici Rumunjske, Češke, Latvije, Bugarske, Portugala i Mađarske trošili su u prosjeku 150 eura ili manje. Hrvati po putovanju potroše 264 eura i pri dnu su ljestvice.   

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

 Slovenci pak u Hrvatskoj troše 38 eura dnevno, duplo manje nego u Italiji, te oko četiri eura manje nego kod kuće. Česima je Hrvatska nakon Češke prva destinacija za putovanja, gdje troše 49 eura dnevno, za razliku od Talijana koji nam dnevno ostavljaju 90 eura, 30 eura manje nego u Španjolskoj. Hrvatski građani u 2017. su na putovanja potrošili milijardu i 69 milijuna eura, a Nijemci sto puta više, 103,2 milijarde eura. Slijede ih Francuzi (71,8 mlrd.eura), Šveđani (37,6 mlrd.eura) te Španjolci.

Francuzi u 7 mjeseci premašili milijun noćenja, 6% više nego lani

S tržišta Francuske tijekom prvih sedam mjeseci ostvareno je 300 tisuća dolazaka i više od milijun noćenja što u odnosu na isto razdoblje lani predstavlja rast od 6 posto u dolascima i noćenjima, objavila je Hrvatska turistička zajednica. Samo u srpnju rast noćenja je bio 10 posto. U HTZ-u ističu da je rast rezultat proširenja ponude te promotivnih aktivnosti te suradnje s partnerima poput Ovoyagesa, Travel Europea, Top of travela i Voyamara, koji nude hrvatske destinacije. Usto, svake se godine uvode i novi charter letovi i direktne zračne linije prema Splitu, Puli, Dubrovniku i Rijeci iz primjerice Lyona, Marseillea i Bordeauxa, ističe direktor HTZ-a Kristjan Staničić. Osim u Dalmaciji i Dubrovniku, kontinuirano jačanje prometa francuskih gostiju bilježi se i u Zagrebu, Slavoniji, Kvarneru i Istri.