GfK Centar za istraživanje tržišta u veljači 2013. godine proveo je istraživanje na populaciji Internet korisnika (N=1200)u dobi od 14 do 65 godina. Ispitanike se pitalo što bi sa sobom ponijeli na pusti otok. Najveći broj ispitanih (17%) odlučio se za nož/sjekiru ili neki drugi alat koji bi im sigurno poslužio u pronalaženju hrane, izradi nekih potrebnih predmeta ili čak u obrani.

Osim ovog korisnog predmeta za život na pustom otoku, na drugom mjestu nalaze se mobiteli i knjiga (po 13%). Iako na pustom otoku nema struje neophodne za funkcioniranje mobitela,  ipak bi za 13% korisnika Internata to bio jedini predmet koji bi ponijelisa sobom.  Osim mobitela, kao u stvari, beskorisnog predmeta za život na pustom otoku, 8% bi ponijelo neku vrstu računala (običan PC ili prijenosno računalo).

9% je vjerojatno razmišljalo o žeđi koja bi ih mogla dočekati na pustom otoku, pa se odlučilo za vodu, kao nešto najneophodnije što bi ponijeli sa sobom,  a isti pototak bi sa sobom ponio šibice ili upaljač pomoću kojih bi sebi osigurali topli boravak, te eventualno nešto skuhali.

Žene bi češće sa sobom na pusti otok nosile knjigu (njih 18%) i mobitel (17%), muškarci nož (njih 25%), a oni stariji knjigu (16%) i računalo (15%).

Osim predmeta koje su ispitanici naveli u najvećem postotku, sa sobom na pusti otok neki bi ponijeli i radio, Bibliju, ribarski pribor, neki prekrivač, brod, sliku voljenih osoba, kremu za sunčanje, neku vrstu alkohola, cigarete, voljenu osobu…

Tipičan hrvatski proizvod

Za najveći broj internet korisnika u Hrvatskoj kulen i Bajadera (po 15%) su tipični hrvatski proizvodi, njih bi najradije odnijeli svojim dragim osobama u inozemstvo u želji da im poklone nešto „tipično“ hrvatsko. Na trećem mjestu se nalazi Vegeta (12%), pa kravata (11%), boca domaćeg vina i maslinovo ulje (po 9%), licitarsko srce (8%), rakija (7%), pršut (6%), paški sir (4%).

Zanimljivo je vidjeti kako je izbor „tipičnog“ hrvatskog proizvoda uvjetovan regionalnom pripadnošću građana RH-a: Skoro polovica Slavonaca (45%) tipičnim hrvatskim proizvodom smatra kulen, Zagrepčani bi češće od ostalih (21%) u inozemstvo ponijeli Bajaderu i Licitarsko srce (14%), a stanovnici Sjeverne Hrvatske Vegetu (17%). Ličani bi u posjet prijateljima u inozemstvo češće od ostalih došli sa dobrim domaćim vinom (19%) i pršutom (13%). Maslinovo ulje je Istrijanima ipak izbor broj jedan kada je u pitanju „tipičan“ hrvatski proizvod (16%), dok Dalmatinci uz maslinovo ulje (14%) u goste nose i Bajaderu (16%).

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Građevinski sektor

Energija sunca za održivu gradnju

Muški dio populacije „najhrvatskim“ proizvodom smatra kulen (njih 20%), dok su žene odabrale  slađu varijantu, Bajaderu (17%).