Nakon što je hrvatski iseljenik Mile Grbić u SAD-u ostvario svoj poduzetnički san, uspjevši u biznisu vezanom za građevinski i tehnički kamen u Kaliforniji, gdje se iz okolice Zadra poslovno nastanio prije više od 30-ak godina, sad je u prilici uložiti u Hrvatskoj dio stečenog kapitala, a to znači i spasiti pučiški Jadrankamen. Propalu kompaniju bivšeg vlasnika Brune Orešara mogla bi izgleda već ove jeseni, uz uvjet da vjerovnici prihvate plan i djelomično se namire, preuzeti kalifornijska tvrtka MRC Rock&Sand LLc, Santa Paula u vlasništvu Grbića.

Uz mjere reprograma i otpisa, predviđa se i dokapitalizacija u iznosu od 45 milijuna kuna, a s dodatnim ulaganjima transakcija bi mogla iznositi i više id 100 mil. kuna. Povodom predviđenog ulaganja u brački kamenolom kalifornijsku tvrtku zastupa zadarski odvjetnik Marko Kolanović, a kao jamstvo ozbiljnosti novčane uplate položeno je milijunsko osiguranje na depozitni račun kod javnog bilježnika. I druge stavke najavljuju kako se bliži kraj agoniji Jadrankamena koji je još 2012. završio u stečaju, s odlukom vjerovnika glede nastavka poslovanja. Ostvarene zavidne stečajne rezultate – pozitivno poslovanje, uredne plaće za oko 130 radnika, sačuvano tržište i velik broj kooperanata, unatoč interesu potencijalnih ulagača, međutim, nisu pratile jasne naznake kako će se stečaj okončati. No, ‘poguranac’ za okončanje stečaja, uz pretpostavku da ga vjerovnici izglasaju, je stečajni plan koji je sačinila stečajna upraviteljica Anči Bašić. Temelji se na ponudi Gabrićeve tvrtke prihvaćenoj na Odboru vjerovnika u konkurenciji još dva ponuđača – GPD-a Zagreb i pazinskog Kamena, a pobijedila je jer je bila najpovoljnija. Kako je plan oglašen, na redu su očitovanja razlučnih vjerovnika u roku do 20. kolovoza. Podrže li plan, završna ‘dionica’ slijedi u rujnu, kad bi Trgovački sud u Splitu zakazao skupštinu radi glasovanja.

Nakon što je Odbor vjerovnika prihvatio ponudu kalifornijske tvrtke na potezu je čak osam razlučnih vjerovnika. Pozvani su dati tri izjave. Prva je da neće pokretati ovršne postupke kojima bi došlo do prodaje nekretnina na kojima imaju razlučna prava, zatim da neće potraživati zatezne kamate, kao i da će dati tzv. brisovnicu nakon što ih isplate. Kad se dijelu osnovne tražbine pribroje pripadajuće kamate to znači da se razlučnim vjerovnicima nudi oko 52% povrata, pa je razumno očekivati pozitivne odjeke. Uz Ministarstvo financija, HBOR, Croatia osiguranje i B2 Kapital koji je preuzeo razlučna prava od Erste banke, još su četiri razlučna vjerovnika zapravo stečajni dužnici: radi se o stečajevima Centar banke, Splitsko-dalmatinske banke, Credo banke i Nava banke. 
Za vjerovnike prvog višeg isplatnog reda koji u preostalom dijelu potražuju 40,8 mil. kuna predviđena je isplata u 100%-nom iznosu, što po riječima upraviteljice znači i više od sto posto, jer će dobiti i dodatnu kamatu na obročnu otplatu u iznosu od 979.315 kn. Drugi viši isplatni red čine 93 vjerovnika s tražbinama koje ukupno iznose 62,3 mil. kn, a prema planu naplatili bi se u roku dvije i pol godine u vrijednosti oko 13%. Predložena im je isplata glavnice od 7,8 mil. kn, također uvećana za pripadajuću kamatu. Na drugoj strani je opcija koja za njih znači nula kuna namirenja, s obzirom na računice da za ovu skupinu ne bi bilo raspoloživog novca u slučaju alternativne opcije planu, odnosno kroz pojedinačnu prodaju imovine dužnika. Razlog je velika zaduženost društva te obveze koje nisu male u korist prvog višeg isplatnog reda. Utoliko, za sve vrijedi čini se jednoznačni apel da podrže plan kojim se potvrđuje da vjerovnici Jadrankamena ne bi ostvarili više koristi u namirenju zahvaljujući mehanizmu pojedinačne prodaje.

“Moja je glavna poruka vjerovnicima da trebaju pokazati mudrost te glasovati za plan, kako bi time i sebi i drugima osigurali i te poslovne aktivnosti. U interesu svih je nastavak poslovanja Jadrankamena kao i suradnja s oporavljenom tvrtkom nakon izlaska iz stečaja”, izričita je upraviteljica.
Uz to što se stečajni preustroj smatra jedinim načinom da se vjerovnici bar djelomično namire, ključna stavka vezuje se zapravo uz zajamčenu perspektivu ovog društva. U stečaju se iskorištava oko 50% kapaciteta, ali su zalihe dovoljne za redovnu djelatnost, uz nasušno potrebna ulaganja u modernizaciju, izgradnju luke Veselje i ishođenje svih potrebnih dozvola za ponovno pokretanje proizvodnje u trenutno neaktivnim kamenolomima. To se tiče i proširenja postojećih eksploatacijskih polja za koja ima odobrene koncesije za eksploataciju do 2043. i 2044., kao i otkupa susjednih, što ostaje u domeni poslovnih preferencija kalifornijskog 
ulagača.