Prihvativši ponudu da pospremi nered u Hrvatskoj poštanskoj banci, Čedo Maletić zasigurno nije očekivao da će stolac čelnog čovjeka Uprave biti toliko vruć. Usporedo s pročešljavanjem poslovanja banke kredit-po-kredit, u javnost je procurila brojka od vrtoglavih milijardu kuna rizičnih kredita, pa su se Uprava, kao i Hrvatska narodna banka koja prati pospremanje HPB-a, odjednom našli pred neočekivanim i potencijalno daleko većim problemom – kako održati povjerenje u tu banku. Bez obzira na prijašnje probleme, banka je stabilna, štednja raste, a uskoro slijedi nova financijska injekcija koja će HPB-u donijeti novih 200-tinjak milijuna kuna kapitala, poručuju i banka i regulator. “Milijarda kuna rizičnih plasmana postoji, no riječ je o plasmanima iz klasifikacije B i C, koji su pokriveni s oko 40 posto rezervacija, odnosno 450 milijuna kuna, a dio je pokriven kolateralima”, doznajemo iz visokog izvora bliskog HPB-u. “Čitavo vrijeme radi se procjena stupnja nadoknadivosti plasmana. Situacija nije tako loša kao što se prezentira u javnosti jer kategorija B i C ne znači da su plasmani nenaplativi, već da banka za njih mora izdvojiti rezervacije mimo dijela koji je pokriven kolateralom”, kaže taj izvor.

Pažljivo ih motre
“HNB prati poslovanje svih banaka u Hrvatskoj iako neke gledamo pažljivije. S Upravom Hrvatske poštanske banke smo gotovo u dnevnom kontaktu i vjerujemo u njihovu stručnost i maksimalno poštivanje propisa”, zadovoljan napretkom pospremanja u HPB-u kaže nam viceguverner HNB-a Davor Holjevac, zadužen za nadzor banaka. Ističe da će čišćenje potrajati jer nije riječ o jednokratnoj aktivnosti, već duljem procesu, jer “krediti imaju svoj životni vijek”, no situacija je očekivana i pod kontrolom. Čišćenje bilance dosad je rezultiralo izdvajanjem 279 milijuna kuna rezervacija i devetomjesečnim gubitkom banke od 245 milijuna kuna. Proces pregledavanja svih ugovora o kreditima dosad je otkrio plasmane KIO Orahovici, SMS-u, PPK-u Valpovo, Đakovštini, Badelu 1862, Adriatici.net te drvnoj industriji Spačva. Posebna priča je pitanje telekomunikacijskog operatera H1. Osim činjenice da je pojedinačno najveći vlasnik H1 telekoma sa 41,3 posto dionica, HPB je uložio oko 10 milijuna eura tvrtkinih komercijalnih zapisa koji dospijevaju na naplatu u drugom tromjesečju sljedeće godine.Direktna posljedica povećanih rezervacija očitovat će se u smanjenoj stopi adekvatnosti kapitala koja bi sa sadašnjih 10,5 posto mogla pasti ispod 10 posto. Tom problemu moglo se pristupiti ili uplatom svježega kapitala ili izdvajanjem rizične aktive, no izabrana je svježa financijska injekcija.

Pregovori sa šestorkom
Ako pregovori sa šest domaćih državnih tvrtki završe uspješno, te bi tvrtke kroz hibridni kapital trebale uložiti u banku oko 200 milijuna kuna, a rezultat pregovora znat će se za desetak dana. Riječ je o dugoročnom ulaganju hibridnih instrumenata od najmanje pet godina koji se tretira jednako kao temeljni kapital, s osnovnom razlikom da nosi kamatnu stopu, a nakon ugovorenog vremena ulog bi se pretvorio u dionice. Među potencijalnim ulagateljima spominju se Croatia osiguranje i fondovi u vlasništvu države, a za 25-postotni udio zainteresirana je Europska banka za obnovu i razvoj, čiji je predsjednik nedavno o ulasku u HPB razgovarao s premijerkom Jadrankom Kosor.