Samo dva dana prije isteka zakonskog roka, Vlada će ipak ispoštovati svoju vlasničku obvezu prema Hrvatskoj poštanskoj banci; početkom tjedna HPB-u slijedi nova dokapitalizacija vrijedna 200 milijuna kuna, kojom će adekvatnost kapitala porasti na oko 12,4 posto, ekskluzivno doznaje Poslovni dnevnik. Za razliku od ranijih uplata hibridnih depozita, najnovije povećanje kapitala provest će se kroz izdanje konvertibilnih obveznica s rokom dospijeća od pet i pol godina. Obveznice će izdati banka, a u punom iznosu upisat će ih Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) koja i prije isteka dospijeća obveznice može konvertirati u vlasnički udio.

Pregovaračka pozicija
Podsjetimo, ove godine prvi dan travnja nije šala za banke. S njime na snagu stupa nova regulativa kojom se minimalna kapitaliziranost banaka povećava s deset na dvanaest posto. S višom stopom mijenja se i izračun zbog čega će se u startu kapital cijelog sustava povećati oko dva postotna boda, na oko 17 posto, dvostruko više od europskog prosjeka. Iako vlasnici većine kreditnih institucija neće morati posezati za uplatama novog kapitala, najveća nacionalna banka od nove metodologije neće puno profitirati, tek oko 0,5 postotnih bodova, stoga je kapitalna injekcija države bila neizbježna.“Ovo nije velika planirana dokapitalizacija za 2009. već ovim potezom banku tek usklađujemo s regulatornim zahtjevima, dok se na pravoj dokapitalizaciji još radi”, ističe naš izvor blizak Nadzornom odboru. Pregovori s Europskom bankom za obnovu i razvoj i dalje su u slijepoj ulici; zapeli su na pitanju cijene jer EBRD inzistira na ulasku po nominali u aferama potresenu banku. S tog stanovišta dokapitalizacija predstavlja ojačavanje pregovaračke pozicije države prema potencijalnom strateškom partneru.

Protiv konkurencije
U Vladi su, neslužbeno doznajemo, svjesni nedostataka i protuargumenata pa bi i prije definitivnog ulaska novog strateškog partnera država mogla obaviti još najmanje jednu dokapitalizaciju tijekom godine. Iz izvora bliskih banci saznajemo da novi kapital pozdravljaju, no ističu da se njime ništa krucijalno neće promijeniti u poslovanju osim usklađivanja sa zakonom. Za konkretan tržišni iskorak i prestizanje konkurencije, HPB-u, prema procjenama, u narednih dvije godine treba oko stotinu milijuna eura kapitala. Krajem godine država je pod hitno morala pronaći 100 milijuna kuna kapitala da bi HPB mogao iskazati ukupan iznos gubitaka bivše Uprave. Tada su po 50 milijuna uplatili Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje te Fond za financiranje razgradnje i zbrinjavanja nuklearnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva NE Krško. Riječ je bila o hibridnom depozitu kojim je adekvatnost kapitala na kraju godine jedva premašila zakonski minimum. Za razliku od hibrida, obveznice su banci daleko jeftiniji izvor kapitala na koji će plaćati tržišni prinos nešto veći od trenutne kamate na trezorske zapise.

Proširena istraga o HPB-u

Protegi još jedna prijava
U nastavku akcije “Bankomat”, USKOK i policija podnijeli su nove prijave protiv bivših čelnika HPB-a, okrivljenih da su banku oštetili za više od 200 milijuna kuna. Josip Protega, Marijo Kirinić i Ivan Sladonja terete se da su u razdoblju od 3. srpnja 2006. pa do 7. siječnja 2009. odobrili kredite kojima je HPB oštećen za 77 milijuna kuna. Novac je, kako se navodi u priopćenju MUP-a, preko računa jedne španjolske tvrtke i tvrtke iz Zagreba prebacivan na privatne račune. Osim spomenutog trojca, policija je podnijela i dodatne prijave protiv poduzetnika Borisa Šimunića i Olivera Beidenegla koji se terete za pranje novca. Šimunić je prijavljen i za poticanje na kazneno djelo. Iz HPB-a poručuju da je 77 mil. kuna ranije identificirano u portfelju i uračunato u iskazane gubitke.
(D. Grdić; A. Blašković)