Hrvatska poštanska banka (HPB) ostvarila je u prvom polugodištu ove godine rekordnu operativnu dobit u iznosu od 158,6 milijuna kuna te neto dobit od 82,3 milijuna kuna, što također predstavlja polugodišnji rekord u povijesti ove banke, objavili su u ponedjeljak iz HPB-a.

Kako se navodi u priopćenju, Banka je u prvih šest mjeseci ove godine izdvojila 77,6 milijuna kuna dodatnih rezerviranja za gubitke, što je za 46 milijuna kuna ili 37,2 posto manje nego u istom razdoblju 2014. godine, a pokrivenost loših kredita ispravcima vrijednosti povećana je na 62 posto, nakon 61,2 posto, koliko je iznosila krajem prošle godine.

Smanjenje kamatnih stopa i volumena kredita, zbog nužne optimizacije imovine, utjecalo je na pad kamatnog prihoda za 38,2 milijuna kuna ili 8,8 posto, koji je, kako navode, najvećim dijelom uspješno neutraliziran poboljšanjem strukture izvora i smanjenjem prosječne kamate na zaduženja. Time su i kamatni troškovi smanjeni za 33,3 milijuna kuna ili 17,5 posto, te je pad neto kamatnog prihoda iznosio tek 4,8 milijuna kuna, odnosno 2 posto.

Neto prihodi od provizija i naknada istodobno su porasli za 6 posto, i to kao rezultat smanjenja troškova naknada za 5,3 posto. Naime, pojašnjavaju iz HPB-a, zbog promijenjenih navika korisnika usluga platnog prometa i sve manjeg broja gotovinskih transakcija u eksternaliziranoj mreži, u prvoj polovici ove godine bilježi se pad ukupnih prihoda od naknada za 3,3 milijuna kuna, tj. 1,4 posto.

Iz HPB-a ističu i kako je u banci u tijeku reorganizacija koja će biti u punoj provedbi u nastavku godine, a financijski efekt bit će evidentan u 2016. kao rezultat smanjenja troškova i povećanja prihoda nakon poslovnih i organizacijskih poboljšanja.

Već u prvom polugodištu ove godine, ističu, opći i administrativni troškovi i amortizacija su 5,6 milijuna kuna ili 5,8 posto manji nego u istom razdoblju 2014., što je rezultiralo i daljnjim značajnim poboljšanjem C/I indikatora efikasnosti, odnosno njegovim smanjenjem sa 60,1 posto u 2014. na 55,8 posto.

Ukupna aktiva HPB-a na kraju lipnja iznosila je 17,3 milijarde kuna, čime banka, po posljednjim dostupnim javnim podacima za bankarski sektor, ima tržišni udio od 4,4 posto, napominju iz HPB-a.

Ističu i kako su ukupni bruto krediti smanjeni za 1 posto, uslijed povrata kredita trgovačkih društva, dok su krediti stanovništvu nastavili rast, za 3,8 posto. Pritom su stambeni krediti, navode iz HPB-a, u prvom polugodištu porasli za 6,6 posto, i to se uglavnom odnosi na kunske kredite.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

softverska platforma

70 % organizacija imalo je sigurnosni incident zbog ispisa – što rade pogrešno

Ukupni depoziti na kraju lipnja iznose 14,3 milijarde kuna, uz rast od 1,3 posto, pri čemu su depoziti stanovništva rasli za 2,5 posto.

Iz HPB-a podsjećaju i kako je odlukom glavne skupštine iz lipnja ove godine povećan temeljni kapital banke za 252,1 milijuna kuna pretvaranjem hibridnih instrumenata u dionički kapital. Time stopa adekvatnosti kapitala Banke raste na 9,6 posto, a uz reviziju polugodišnjih rezultata na 10,6 posto za što je potrebna prethodna suglasnost regulatora, navodi se u priopćenju.

"U tijeku su pripreme za drugu fazu dokapitalizacije HPB-a u skladu s odlukom Vlade o stvaranju uvjeta za povećanje kapitala u iznosu do 550 milijuna kuna kojom se omogućava i sudjelovanje privatnih investitora s udjelom od najmanje 30 posto", naglašavaju iz HPB-a.