Britansko je izdavaštvo u konstantnom padu, a stanje se neće popraviti. Tvrdi to Emma House, direktorica za međunarodnu trgovinu britanske Udruge izdavača, s kojom smo razgovarali na zagrebačkom Interliberu, na kojem je održala predavanje “Digitalno izdavaštvo – kakva je budućnost izdavaštva”. Dok strahuje nad britanskim padom izdavaštva, a ove je godine riječ o oko 8 posto, ostaje iznenađena informacijom da su hrvatski izdavači suočeni s padom prihoda od čak 40 posto. “Je li to doista istina?” pita. U Velikoj Britaniji ne postoji porez na knjige, kao i ni u Irskoj, Norveškoj i drugim europskim zemljama. Hrvatima preostaje izboriti se za što niže poreze jer u pregovorima s Europskom unijom nismo uspjeli ugovoriti nultu poreznu stopu za knjige. Glavni problemi izdavača u Britaniji i Hrvatskoj prilično se razlikuju. Britanci nisu upoznati tzv. kiosk-izdavaštvom, koje je glavna boljka hrvatskih izdavača, već ih muči sve veća potražnja za elektroničkim knjigama koje su mnogo jeftinije od tradicionalnih, “papirnatih” knjiga.

Koja je budućnost izdavaštva, hoće li e-knjige uzeti sav kolač?
U Velikoj Britaniji popularnost e-knjiga širi se nevjerojatno brzo i kako prolaze godine, na tržište dolazi sve više novih uređaja, elektroničkih čitača, a svaki od njih je ujedno nova platforma za plasiranje e-knjiga. No ako gledamo knjige za djecu ili znanstveno-fantastične romane, e-knjige u tom području oduzimaju tek od 8 do 10 posto izdavaštva. U Americi je trend e-knjiga još brže napredovao, pa od 15 do 20 posto kupljenih knjiga jesu upravo one u elektroničkom obliku. Predviđa se da će u sljedećih pet godina taj broj narasti na 50 posto. Ne znam jesu li ta predviđanja točna, ali nismo mogli predvidjeti ni sadašnji rapidni rast pa se on ipak dogodio. Ipak, nadam se da nikada nećemo doživjeti kraj papirnatih knjiga jer mnogo ljudi voli onaj osjećaj papira pod rukama. Bilo bi pogrešno govoriti da će do kraja desetljeća potpuno nestati knjige u fizičkom obliku. Smatram da će proći još puno vremena prije nego što se to dogodi. S druge strane gledate li akademske članke, spise i dnevnike, taj dio već je sav na internetu. Lakše je pretraživati akademske materijale preko elektroničkih uređaja. Samo utipkate riječ kardiologija i izaći će svi članci vezani uz to područje.

Izdavači u Hrvatskoj tvrde da im je promet pao 40 posto, kakvo je stanje u Velikoj Britaniji?
U Britaniji je izdavaštvo palo oko 8 posto u ovoj godini. Na to je utjecala ekonomska kriza, zatvoreno je mnogo knjižara. U posljednjih šest godina zatvoreno je otprilike oko tisuću knjižara, a sad imamo gradove koji uopće nemaju knjižare. Posljedica je da ljudi odlaze na internet i kupuju knjige koje su na toj platformi mnogo jeftinije. Dakle, mogli bismo reći da se prodaje ista količina knjiga, ali imamo izrazit pad prihoda. Volimo reći da e-knjige kanibaliziraju fizičke knjige jer se djela nekih izdavača prodaju i u fizičkom i elektroničkom obliku. Kanibaliziranje nastupa zato što onaj tko kupi knjigu u elektroničkom obliku neće kupiti istu knjigu i u fizičkom obliku.

Značili to da se promijenila kultura čitanja?
Ne bih rekla da se promijenila kultura čitanja. Dok god ljudi čitaju, dobro je. Bez obzira na to je li riječ o člancima na internetu, knjigama, magazinima ili dnevnim novinama, bitno je da se i dalje čita, a to zapravo i odražava kulturu čitanja.

Je li britanskim izdavačima poznat problem jeftinih knjiga, tzv. kiosk-izdavaštva, s kojim se suočavaju hrvatski izdavači?
Ne, nemamo taj problem. Nas više pogađaju problemi procjene vrijednosti knjiga, njihove dostupnosti te piratstvo. Naime, s dolaskom e-knjiga pojavio se i problem besplatnog skidanja knjiga s interneta i zbog toga gubimo prihode.

Jesu li europski pisci i dalje najpopularniji ili postoje nova izdavačka tržišta izvan Europe?
Vidimo trend porasta zanimanja za pisce iz Indije, Pakistana, Bangladeša i Nepala. Svi ti pisci pišu na engleskom jeziku. Znači, da objavljujemo knjige ljudi iz drugih zemalja i kultura, ali općenito svi ti ljudi pišu na engleskom jeziku. Neprevođenje s drugih jezika jedan je od problema izdavaštva u Velikoj Britaniji.

Surađujete li s hrvatskim piscima?
Ne baš. Mislim da postoji samo nekoliko vaših pisaca čije su knjige prilagođene za britansko tržište.

Što se najviše čita u Velikoj Britaniji?
Sve, ali postoje četiri glavne kategorije. Prva su kriminalistički romani, slijede romantični romani, povijesni romani i SF romani.

Neplaćeni računi

83 posto hrvatskih tvrtki ima isti problem: Kupci kasne s plaćanjem, a posljedice se šire cijelim lancem

Najbolja održiva mala tvrtka

Premifab treću godinu zaredom najbolja održiva mala tvrtka u Hrvatskoj

Tri hrvatska problema

Od PDV-a preko kioska do potopa
U novijoj povijesti izdavanja knjiga u Hrvatskoj prijelomna godina je bila 1998. kada je na knjige uveden porez od 22 posto. Sredinom prošlog desetljeća popularni naslovi knjiga pojavili su se na kioscima po znatno nižim cijenama. Dok su neki izdavači na početku odbijali puštati u prodaju knjige po “kiosk-cijenama”, ubrzo su shvatili kako taj trend ne jenja te da će morati pristati na dio smanjenja prihoda. Treća i zadnja kriza koja je pogodila izdavače bila je ekonomska, koja je prihode izdavača srezala za čak 40 posto.