Prošlotjedni Kongres hotelijera bio je u znaku kadrova kao osnovi razvoja hotelijerstva gdje je ponovno otkrivena topla voda – bez većeg ulaganja u obrazovanje i inoviranje znanja zaposlenika hrvatsko hotelijerstvo ne može ići u korak sa svjetskim trendovima. Predstavnici Hrvatske udruge hotelijera, udruge poslodavaca, HGK i drugih institucija osnovali radnu skupinu za izradu akcijskog plana za sustavno rješavanje kadrovskih pitanja u hotelskoj i općenito turističkoj industriji. Na tom zagrebačkom skupu stručnjaci su iznova pokazali kako je u hotelijerstvu razina skrbi o ljudskom kapitalu u većini slučajeva na niskoj razini. Rad kadrovskih službi svodi se isključivo na statistiku o zaposlenima i opće administrativne poslove, a nisu rijetki ni hoteli bez službe odgovorne za ljudske potencijale.

Pet sati godišnje
Bez sustava i pokazatelja za praćenje vrijednosti ljudskog kapitala radi 85 posto poduzeća, pokazalo je istraživanje Fakulteta za turistički i hotelski menadžment u Opatiji, provedeno u svibnju i lipnju ove godine u 50 hotela, deset turističkih agencija i 20 turističkih zajednica iz Primorsko-goranske i Istarske županije. Naglasak reprezentativnog istraživanja bio je na pokazateljima o inoviranju znanja u hotelijerstvu i pokazalo se kako se u tom sektoru samo oko 0,3 posto radnog vremena, odnosno oko pet sati godišnje troši na inoviranje znanja svih menadžera i zaposlenika. To je, dakle, mnogo manje od mizernog prosjeka hrvatskog gospodarstva od dva posto radnog vremena. Inače, prosjek u zemljama EU je 12 posto. Istodobno, 94 posto ispitanih smatra kako im je obogaćivanje znanja pomoglo u kvalitetnijem obavljanju posla. Menadžeri su pokazali veliki interes za dodatnu edukaciju, no realizacija je bila znatno ispod te razine. Čak u 40 posto anketiranih tvrtki ne organiziraju se nikakvi oblici inoviranja znanja zaposlenih. Oni koji to čine u trideset posto slučajeva čine svake tri godine, 55 posto svake godine, 15 posto svakih šest mjeseci, a svakog mjeseca samo pet posto anketiranih. Prema istraživanju, informacije i znanje nužne za poslovanje u turizmu u 55 posto slučajeva dobiva se putem Interneta, pretraživanjem baza podataka i pomoću stručne literature. Novo znanje uz pomoć konzultanata dobiva se u 25 posto anketiranih poduzeća, a samo 20 posto putem znanstveno-istraživačkih i obrazovnih ustanova, koji bi trebali biti više uključeni u edukaciju.

Nedostaju i konobari
U opatijskom istraživanju 80 posto anketiranih imalo je visoku stručnu spremu, a ostatak više i srednje obrazovanje, pa se može pretpostaviti kakvo je stanje u vezi educiranosti nižerangiranih, koji su i najviše u doticaju s gostima. U hotelskoj industriji, koja u bruto domaćem proizvodu sudjeluje sa oko 3,2 posto, zaposleno je oko 34 tisuće ljudi što je samo tri posto ukupno zaposlenih u Hrvatskoj. Stručnjaci predviđaju da će u sljedećih pet do deset godina turizmu trebati 10 do 15 tisuća novih radnika budući da bi udio hotelskih ležajeva u ukupnom broju smještajnih jedinica trebao porasti za stotinjak tisuća. To će se posebno odraziti na deficitarna zanimanja jer u hrvatskim destinacijama već sada nedostaju, primjerice, sobarice, konobari, kuhari i slastičari.Hotelske su kompanije u nas još lani najavile uvoz radne snage pa je strancima u ugostiteljstvu i turizmu izdano 535 poslovnih i 99 radnih dozvola.Svjetska turistička organizacija najavljuje jaku imigraciju Azijaca u svjetske hotelske lance. Primjerice, lani je hotelskoj industriji manjkalo čak oko 10 milijuna radnika, ponajviše tzv. bijelog i pomoćnog osoblja. Ako skrenu i do Hrvatske, slogan “Mediteran kakav je nekad bio”, možemo zaboraviti.

Iz unutrašnjosti se za sezonu seli 15.000 radnika

Dok u turističkoj industriji manjkaju kadrovi, pa se najavljuje veći uvoz radne snage, po zavodima za zapošljavanje je oko 45 tisuća nezaposlenih, mahom žena, sa završenom nekom od škola za ugostiteljstvo i turizam. Najviše nezaposlenih je u unutrašnjosti zemlje iz koje se tijekom sezone na obalu seli oko petnaest tisuća ljudi. Po jadranskim turističkim tvrtkama tako je tek 10 posto zaposlenih na neodređeno vrijeme, 60 posto su sezonci, mahom ‘uvezeni’ iz Slavonije, a ostatak s ugovorima na određeno vrijeme.