Hoteli Živogošće u predstečajnu nagodbu idu s planom restrukturiranja Društva koji se temelji na očekivanju da će potraživanja države prebiti dugom za ratne štete. Drugim riječima, Hoteli Živogošće koji su u ratu zbrinjavali prognanike, odreći će se svojih potraživanja za ratne štete koje potražuje od države u iznosu od 188,9 milijuna kuna, ako im država otpiše 200-tinjak milijuna kuna duga koji se nagomilao u zadnjih deset godina. Vlasnički udjel države ostao bi jednak kao i sad, predlažu u Hotelima Živogošće, hotelskoj kući u kojoj država ima 75-postotni udjel. Opravdavajući svoj prijedlog, uprava tvrtke koja je na popisu 13 turističkih društava koje bi trebale u privatizaciju, poziva se na Smjernice Vlade RH za pomoć poduzetnicima u teškoćama.

Naime, iz provedene analize poslovanja navodno je utvrđeno da uzroci poteškoćama (lani je tvrtka imala 22 milijuna kuna gubitka) proizlaze iz nastalih ratnih šteta koje je Društvo pretrpilo, i koje mu nikada nisu bile nadoknađene, pa i ta činjenica govori u prilog modelu po kojem bi vlasnička struktura nakon provođenja financijske sanacije ostala nepromijenjena.

U upravi napominju da bi navedeni plan financijskog restrukturiranja bio najjednostavniji za obje strane, te bi omogućio da tvrtka skine hipoteke sa nekretnina u vlasništvu Društva, kako bi se provela ulaganja, podigla kategorizacija, a s njom i prihodi. Štoviše, Uprava procijenjuje da bi već u ovoj godini uz prva ulaganja mogla ostvariti dobit od operativnog poslovanja.  

Kako stoji u prijedlogu restrukturiranja, u planu imaju "podizanje kredita kod banaka iz kojih bi se financirala obnova hotelskih objekata i objekata auto kampa, postavljanje projekt managera (novog čovjeka izvana), ulaganja u obnovu objekata, u obuku radne snage i usklađenje starosne strukture, marketinške akcije i osvajanje novih tržišta".

Iako u Živogošću priznaju da trebaju podmladiti strukturu kadrova, u kadrovskom restrukturiranju planiraju biti vrlo nježni, te se predviđa smanjenje broja stalnih zaposlenika prirodnim odljevom. "Obzirom na velik broj starijih zaposlenika, godišnje bi ih odlazilo u mirovinu 4 do 5. To smanjenje bi se u sezoni popunjavalo sa sezoncima mlađe životne dobi, čime bi se postigla primjerenija starosna struktura zaposlenih, a uštedilo bi se na troškovima plaća.", kažu u upravi tvrtke koju vodi Hrvoje Grbić.