Njihova je vizija – graditi temelje za buduće generacije, a misija – biti najcjenjenija i najprivlačnija tvrtka u branši stvarajući vrijednosti za zaposlenike, poslovne partnere i lokalnu zajednicu. I dok viziju apliciraju kroz Izvješće o održivom razvoju za 2006. godinu, da je misija na njihovoj adresi već uhvatila korijena svjedoči izbor Holcima za najboljeg poslodavca u Hrvatskoj prema istraživanju portala MojPosao. To je povod za razgovor sa Žarkom Horvatom, članom Uprave Holcima Hrvatska i direktorom industrijske ekologije. Holcimova cementara u Koromačnu može inače zbrinuti pet vrsta otpada: stare gume, otpadna strojna ulja, koštano brašno, osušeni mulj pročišćivača otpadnih voda, razna otapala te obrađeni komunalni otpad. Smatraju da spalionica koja se planira u Zagrebu nije optimalno rješenje jer će uništavati biomasu koja bi inače mogla zamijeniti fosilna goriva u industriji i na taj način pridonijeti ukupnoj bilanci ugljičnog dioksida u Hrvatskoj u skladu s Protokolom iz Kyota. Za pet godina Protokol postaje dramatično oštriji i bit će teško odgovoriti obvezama.

Holcim danas objavljuje drugo Izvješće o održivom razvoju, ono za prošlu godinu. Donosi li ono u odnosu na izvješće iz 2004. izraženije pomake.
Neću reći da smo u prvom dosta lutali, možda bolje stoji ocjena da smo tada više istraživali na koji način dati informacije svima koji žele nešto doznati o Holcimu. Konkretno, drugo izvješće izrađeno je prema svjetskim standardima poštivajući pritom pravila Globalne inicijative za izvješćivanje. Dva su razloga bila presudna: ako poštujemo standarde, onda će svi moći uspoređivati naše rezultate s bilo kojom kompanijom iz branše. Uz to, izrada Izvješća i nama je poslužila kao izvrsna analiza stanja. Naše drugo Izvješće o održivom razvoju potvrđuje da se istovremeno može pozitivno poslovati i biti društveno odgovoran ako za to imate podršku zajednice u kojoj živite. Kad kažemo da gradimo temelje za buduće generacije, to svakodnevno i radimo na 13 lokacija u Hrvatskoj.

Kako tvrtka komunicira s lokalnom samoupravom, ima li nezadovoljstva.
Generacije su živjele i žive uz cementaru i danas će većina reći da je okoliš mnogo čišći, da je evidentan pomak na bolje. Istina, ima i nezadovoljnih pojedinaca koji inzistiraju na zabranama, traže da se ekološka renta plaća izravno građanima. Problem smo shvatili ozbiljno i 2004. pokrenuli intenzivnu komunikaciju s lokalnom zajednicom. Dva puta godišnje organiziramo građanski sat kako bi doznali koji ih problemi muče. Iskustva su odlična, a uglavnom ih tište problemi komunalne naravi. Htjeli bi šetnicu, bolju rasvjetu, regulaciju prometa… Stoga smo posljednjih godina dosta sponzorskih projekata i novaca usmjerili na takve zahtjeve.

Kada je riječ o zaštiti okoliša, primjenjuje li Holcim iste kriterije u Hrvatskoj kao i u Švicarskoj i drugim razvijenim europskim zemljama?
Nema razlike. Danas je poslovna filozofija svake tvrtke, u Hrvatskoj i izvan nje, biti efikasan, a to se ne postiže zastarjelom opremom. Holcim Grupa odlučila je u svim zemljama gdje posluje smanjiti emisije za 20 posto, a Holcim Hrvatska već danas ima sve emisije, osim dušikova oksida, po normama koje počinju vrijediti tek 2009. godine. Jaka smo industrija i energetska je učinkovitost sastavni dio uspješnog poslovanja. Nije to nužno zbog zaštite okoliša nego i zbog kvalitetnijeg poslovanja i kontroliranja troškova. Tako smo 2005. završili investiciju novog mlina, vrijednu 17 milijuna eura. Dobili smo veći kapacitet u mljevenju, a potrošnja električne energije pala je 10-15 posto. Prema podatcima Elektro Istre, smanjena količina energije zadovoljava godišnju potrošnju 3000 kućanstava. Ili, plinovi koji se koriste za hlađenje više ne izlaze van, vraćaju se u sustav. Sve moderne tvornice to primjenjuju kako bi smanjile trošak energije. Zbog temperatura u pećima, koje dosižu i do 2100 stupnjeva, određeni otpad može se koristiti kao gorivo. Nemamo ni pepeo ni šljaku za deponiranje, iz naših peći izlazi samo cement. Aktivno podupiremo hijerarhiju postupanja s otpadom: spriječiti nastanak, ponovno iskoristiti, materijalno i energetski uporabiti i tek onda spaliti, odnosno odložiti.

Prošle godine Holcim je ušao u pionirski zahvat u struci, paralelnu eksploataciju i revitalizaciju kamenoloma. Javnost je sve osjetljivija na eksploatacije, mogu li takvi projekti promijeniti negativan odnos udruga.
Našalit ću se, kameno je doba davna prošlost, ali ne znači da nam kamen ne treba. U Očuri pokraj Lepoglave vadimo sirovinu i paralelno, na etažama gdje je iskop završen, provodimo sanaciju i revitalizaciju. Nije riječ samo o uspostavi nužnog krajolika nego doista sve radimo uz nadzor struke, od humusa do sadnje drveća. Pokušavamo izbjeći međusadnju kultura, odnosno da se prvo sadi bor koji tek nakon 30 godina uspostavi tlo pogodno lokalnom bilju. Pod budnim okom struke osmišljavamo kako odmah saditi i lokalno bilje. Takvim postupanjem ne ugrožava se bioraznolikost u mikrosustavu. Prije mjesec dana u Koromačnu smo predstavili prijedlog revitalizacije površinskog kopa, viziju kako bi taj prostor mogao izgledati nakon što završi eksploatacija, a želja nam je da se u daljnje stvaranje te vizije uključe svi dionici lokalne zajednice.

Hrvatska tek gradi civilno društvo. Je li moguće u trokutu zakonodavstvo – gospodarstvo – udruge zelenih ostvariti suradnju iz koje će svi imati koristi.
Postoji, nazvat ću ga tako, zastoj u komunikaciji koje ima interno Vlada. U momentu donošenja zakoni se tretiraju kao problem pojedinog ministarstva, a ne cjelovita prostora i ukupne problematike. Pri uvođenju europskih normi u proizvodnji cementa organizirali smo tematski skup upozorivši da taj zakon istodobno mora štititi i okoliš. Mnogi su nas gledali zbunjeno. Parcijalnost je problem i udruga. One agresivno upozoravaju da je u Sisku situacija nepodnošljiva. To ne znači da je u ostatku Hrvatske bolja ili da je Sisak žrtvovan zbog drugih. Poslovni se sustavi brzo dogovore. Holcim ima dobru suradnju s TE Plomin. Goleme količine njihova otpada sastavni su dio našeg finalnog proizvoda. Takvi odnosi za zajednicu bi morali biti pouka da država treba biti samo medijator koji će dati zakonski okvir, a civilni sektor korektiv. Nažalost, kod nas je najlakše reći ne. Ne znam, možda je to politički profitabilno. Protive se mnogi, ali ne nude rješenje problema nego ih odgađaju za budućnost.

Nesređeno zakonodavstvo mnogi investitori ocjenjuju najvećom kočnicom gospodarskog razvoja.
Zakonodavstvo postavljeno na fer osnovama i uz nepopularne financijske mjere nije problem. Ali ako se primjenjuje selektivno, onda ne možemo biti zadovoljni. Već spomenuti slučaj da jedini provodimo revitalizaciju kamenoloma, što je inače zakonska obveza, govori da nešto nije postavljeno kako treba. U uvjetima tržišne utakmice vrlo je teško nositi se s nelojalnom konkurencijom. Konkurencijom koja zapošljava na crno, radnike plaća ispod normativa, ne plaća doprinose, ne provodi zaštitu okoliša, ne skrbi o potrebama lokalne zajednice, osim eventualnog sponzoriranja nogometnog kluba. U takvoj situaciji nemate “trokut” koji uredno funkcionira, gdje svaka strana iskazuje svoj interes ali i odgovornost.

Cementare su među čišćom industrijom

vrhunski meni

Gurmanski izlazak za dvoje više ne mora stajati bogatstvo

promo

Poduzetnicima ne treba uvijek veliki kombi. Važnije je koliko prostora stvarno mogu iskoristiti

Holcim, s obzirom na njegovu proizvodnju, svrstavaju u zagađivače. Zagrepčani još pamte bijele krovove i ljepljivu prašinu oko cementare Podsused.
Nekadašnja cementna industrija doista je izbacivala tone i tone krutih čestica i plinova. Situacija se u međuvremenu radikalno izmijenila. Proizvodnja cementa danas je među u čišćim industrijama i može učinkovito riješiti sve probleme. Postoje norme propisane zakonom. U svim emisijama mi smo ispod graničnih crta. Da se danas nađete slučajno u Koromačnom, ni po čemu u okolišu tvornice ne biste mogli zaključiti da je riječ o tvornici cementa.

Tražili četiri osobe, a na natječaj ih se javilo 170

Holcim je izabran za najboljeg poslodavca među velikim tvrtkama, uzeli ste titulu telekomunikacijskom i bankarskom sektoru, koji su prepoznatljivi po visokim plaćama.
U istraživanje se nismo uključili zato što smo htjeli biti prvi nego smo htjeli doznati kakvi smo u očima zaposlenika. Uprava je uvjerena da radi dobro i da smo među vodećim kompanijama. Važno je dobiti priznanje od struke, no kada radnici kažu da ste najbolji poslodavac u zemlji, to je priznanje još draže. Podsjetit ću i na detalj da u prošloj godini nismo imali nijednu ozljedu na radu, nijedan izgubljeni sat. Mnoge stvari poduzeli smo kako bismo to postigli.

Imate li problema u pronalasku radne snage, što je kronična pojava u graditeljstvu, ili najbolji poslodavac ima svoj recept? Kolika je plaća nekvalificiranih radnika?
Primjenjujemo dva modela, najveći broj zaposlenih prima plaće po kolektivnom ugovoru dok upravljačke strukture i određene ključne funkcije imaju individualne ugovore. Ti su ugovori tajni, za one po kolektivnom ugovoru uvijek iznosimo bruto isplatu. U 2006. NKV i SSS struka mjesečno je u prosjeku dobivala 10.163 kune bruto. Isplaćujemo i 13. plaću, koja se sastoji od zajamčenog i varijabilnog dijela. Menadžerima bonus više određuje uspjeh kompanije, dok je za ostale zaposlenike važan individualni doprinos. Nije riječ o restriktivnim mjerama, nagrađujemo pozitivan odnos prema zaštiti na radu, okolišu itd. Da smo poželjan poslodavac, potvrđuje i veliki interes na natječajima. Primjerice, nedavno smo tražili četiri osobe, a javilo ih se 170.