Zakon o obrtu ne kasni zbog zavlačenja Hrvatske obrtničke komore (HOK), budući da se HOK aktivno uključio u javnu raspravu o izradi Nacrta prijedloga Zakona o obrtu, koju je 20. veljače otvorilo Ministarstvo poduzetništva i obrta i pravovremeno je dostavio objedinjene primjedbe svojih članova, komentirao je predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin Ranogajec jučerašnju izjavu ministra poduzetništva i obrta Gordana Marasa.

Priopćenje HOK-a prneosimo u cijelosti i bez izmjena:

Činjenica je da je nacrt prijedloga Zakona o obrtu nedorečen, te je zbog određenih nelogičnosti Hrvatska obrtnička komora zatražila povlačenje ovakvog zakonskog prijedloga iz procedure jer smatra kako ima prostora za poboljšanje.

Donošenje zakona kasni jer su neka ministarstva Vlade RH koja su dobila tekst na očitovanje tražila skidanje te točke s dnevnog reda Vladine koordinacije za gospodarstvo i vraćala tekst na doradu resornom Ministarstvu poduzetništva i obrta. Prema našim informacijama, jedno ministarstvo tek je krajem prošlog tjedna dalo „zeleno svijetlo“ na prijedlog koji je ministar Maras jučer predstavio.

„Od novog Zakona o obrtu očekujemo izjednačen položaj obrtnika u odnosu na druge gospodarske subjekte, posebice u pogledu odgovornosti. To je i bio naš osnovni zahtjev Ministarstvu poduzetništva i obrta, i razlog za pokretanje postupka izmjene Zakona. Međutim, Nacrt prijedloga Zakona o obrtu, koji je 20. veljače objavljen i pušten u javnu raspravu nudi samo djelomično rješenje ključnog obrtničkog zahtjeva.“ ističe Ranogajec.

Hrvatska obrtnička komora nastoji zaštititi obrtnika da u obavljanju obrta ne odgovora svojom cjelokupnom imovinom. Predložili smo Ministarstvu poduzetništva i obrta zakonsko rješenje kojim bi obrtnik vjerovnicima odgovarao imovinom unesenom u obrt, a da prema Državi odgovara cjelokupnom imovinom. Uzor nam je bio francuski zakon o ograničenoj odgovornosti fizičkih osoba poduzetnika iz 2010. godine koji izvrsno funkcionira u EU te nam nije jasno zašto se u Hrvatskoj tome protive, tim više jer ćemo za nepuna dva mjeseca postati ravnopravna članica EU.

Pitanje odgovornosti obrtnika zakonodavac treba propisati tako da bude nedvojbeno kojim dijelom imovine obrtnik odgovara za obavljanje djelatnosti obrta. U protivnom, obrtnik odgovara svojom cjelokupnom imovinom. Hrvatska obrtnička komora poziva struku neka procijeni koji je prijedlog kvalitetniji, odnosno koji je u interesu obrtništva.  

Vezano za druge odredbe prijedloga Zakona o obrtu, Hrvatska obrtnička komora ističe kako nisu sporni ni bitni izbori za predsjednika HOK-a i područnih obrtničkih komora, jer tko god ih dobije radit će u interesu obrtnika. Sporna je ukupna cijena, izvor financiranja i sama provedba takvih izbora.

Budućnost uz AI

Kako AI mijenja tržište rada i hoće li AI vještine biti novi kriterij u zapošljavanju?

Održivo upravljanje kulturnim prostorom

Nova inovacija na tvrđavama: Šibenik predvodi digitalnu renesansu baštine

Kod prošle Vlade izborili smo se za Zakon o zabrani i sprječavanju neregistrirane djelatnosti. Sada je ministar Maras pod krinkom domaće radinosti i sporednih zanimanja otvorio prostor za rad na crno. Na takav način neće biti novog zapošljavanja već će biti sužen prostor obrtima i trgovačkim društvima za normalno poslovanje, jer se ovakvim rješenjem građanima omogućava obavljanje obrtničkih djelatnosti bez stručne osposobljenosti, što je izravan udar na legalne obrte i trgovačka društva.  

Na žalost, u prijedlogu zakona je, među ostalim, dano rješenje da pravna osoba ne mora imati zaposlenu stručnu osobu za obavljanje za zdravlje i po život opasnih djelatnosti, čime se degradira struka i ugrožava rad obrtničkih škola, a upitna je i zaštita potrošača. Trgovačkim društvima propisuje se zapošljavanje stručne osobe samo u slučaju primanja naučnika, a u ostalim slučajevima nije im potrebna nikakva kvalifikacija.

Na dalje, ne protivimo se ograničenju komorskog doprinosa, svjesni smo da su vremena teška, ali dvojimo da li će biti dovoljno sredstava za obavljanje javne ovlasti u strukovnom obrazovanju, jer brinemo o 28.000 naučnika.

Napominjemo da je naše poslovanje javno i u skladu je s propisima. Zalažemo se za transparentnost poslovanja. Sva financijska izvješća predaju se FINI, Ministarstvu financija – Poreznoj upravi, Državnom zavodu za statistiku i Državnom uredu za reviziju, što znači da je naše poslovanje transparentno i pod kontrolom države. Pod zadiranjem u neovisnost Komore ne smatramo potrebu dostave Izvješća o radu i stanja u obrtništvu, već odredbe prema kojima ministar dobiva ekskluzivno pravo da osobnim odlukama ima pravo veta na sve akte, od Statuta na dalje. Pitamo se čemu onda Skupština i ostala tijela upravljanja komorskog sustava.

Na kraju, poručujemo Vladi da dobro razmisli o prijedlogu ovog  zakona, koji će, po našoj procjeni, pasti na Ustavnom sudu.