Zagrebački obrtnik, monter centralnog grijanja, plina i klimatizacije Mato Topić, od jučer je novi predsjednik Hrvatske obrtničke komore. Dosadašnji predsjednik Stjepan Šafran, koji je Komoru vodio posljednjih osam godina, sam se povukao iz utrke nakon što u prvom krugu nije uspio dobiti potreban broj glasova za novi mandat. Pred skupštinarima su jučer bile istaknute tri kandidature, i to Šafranova, kojeg je nominirao Upravni odbor HOK-a i Obrtnička komora Varaždinske županije, Željka Vrbanusa, kojeg je predložila OK Sisačko-moslavačke županije, te Topićeva, koja je za razliku od prva dva kandidata, stigla u posljednji trenutak, na samoj skupštini. Topića je potpisima podržalo 17 skupštinara, prije svega iz Istarske županije. Sva tri kanidata predstavili su svoje izborne programe, a kako se već naslućivalo u posljednje vrijeme, njihova se stajališta razlikuju oko same pozicije, odnosno ustroja HOK-a. Šafranovi protukandidati nezadovoljni su sadašnjim načinom rada i ustroja Komore, te traže njezinu decentralizaciju, odnosno prijenos više ovlasti i sredstava na područne komore.

Velike promjene
Šafran, koji je posljednjih godina “počistio” mnoge lokalne komorske vrhuške zbog neracionalnog rasipanja komorskog novca, od Šibenika, Splita, Rijeke do Zagreba, tražio je potporu da Komora nastavi istim putem kojim ide, s naglaskom na aktivnosti pripremanja za EU i strukovno obrazovanje. Od 73 glasa nazočnih skupštinara, Šafran ih je dobio pojedinačno najviše u prvom krugu, 33 skupštinara glasovala su za njega (za Topića 28, a Vrbanusa 12). Šafran je potom objavio kako povlači kandidaturu jer se više od polovice skupštinara izjasnilo da želi da želi da se Komora decentralizira, odnosno povrat na staro. Ne mogu protiv sebe, kazao je Šafran. Topić je u drugom krugu pridobio dio njegovih glasova, pa je s ukupno 45 glasova pobijedio Vrbanusa. Topić je obrtnicima jučer obećao velike promjene i zaokret u načinima zaštite i razvoja obrtništva. Obrtnike se, istaknuo je, prisiljava na kojekakve nove financijske, porezne i druge obveze, izgubili smo i ono malo pogodnosti u uvjetima privređivanja koje smo imali, možda u nepovrat naš mirovinski fond, pa su nam mirovine mizerne, obrtničku banku do danas nismo osnovali, a sudovi su pretrpani obrtničkim dugovanjima i potraživanjima. Topić se zalaže za Komoru koja će biti “zaštitinička i tolerantna prema unutra, a odlučna i snažna prema vani”. Kao prve poteze, Topić je najavio iniciranje izmjena statuta HOK-a. Točnije, predložit će ograničavanje mandata predsjednika na najviše dva, ograničavanje ovlasti predsjednika HOK-a, decentralizaciju HOK-a i davanje veće autonomije područnim komorama. Od udruženja i POK-ova zatražit će da mu dostave zahtjeve za financiranjem pomoći, u prvom redu za prostor i opremu, budući da su mnogi od njih “podstanari”, a od države i lokalnih vlasti tražit će da se one obrtnike koji obavljaju deficitarne, tradicijske i umjetničke obrte maksimalno oslobodi plaćanja zakupnina prostora, komunalne naknade, spomeničke rente i drugih davanja.

Kreditni programi
– Radit ću i inzistirati na donošenju nacionalne gospodarske strategije koja će respektirati grupaciju obrtništva, kao i na prilagodbi kreditnih programa malim obrtnicima kako bi se lakše mogli susresti s konkurencijom nakon ulaska u EU, istaknuo je Topić, koji obrtništvo smatra jedinim segmentom koji je ostao “izvorno hrvatskim”, nakon što je sve prepušteno stranom kapitalu. Zanimljivo je i da Topić najavljuje kako će tražiti povlačenje zakona o obrtu, koji je upravo u saborskoj proceduri. Predložene su izmjene tog zakona, tvrdi, nepovoljne za obrtnike i pljuska HOK-u, koji gubi ovlasti nad majstorskim ispitima, budući da se predlaže da ih mogu polagati i osobe s osnovnom školom. Založit ću se, poručio je Topić, da ne dođe do usvajanja takvog zakona. Izborom predsjednika HOK-a završili su, inače, izbori za sva tijela komorskog sustava, koji se provode od listopada prošle godine, s tim da sada slijede izbori u Obrtničkoj komori Zagreb, budući da je njezin predsjednik Topić, a po propisima HOK-a predsjednik krovne komore ne može biti istodobno i na čelu područne komore.

Povezivanje u klastere

Novi predsjednik u svom programu navodi i kako će se zauzimati posebno za oživljavanje ideje zadrugarstrva i za povezivanje obrtnika u klastere. U svom četverogodišnjem mandatu želi ostvariti donošenje Zakona o sprečavanju rada na crno, ukidanje takozvanog zakona o 0 promila, vraćanje statusa obrtnika-umirovljenika, bolje stimulacije i olakšice za obrtnike koji osposobljavaju učenike za obrtnička zanimanja i stimuliranje mladih obrtnika u prvoj godini rada kroz porezne. Tražit će i povećanje dopuštenog prometa za paušaliste od 85 tisuća kuna naviše, naknadu na burzi za vrijeme nezaposlenosti te beneficirani staž za neak obrtnička zanimanja.