Negativna intonacija kojom je obavijen prijedlog Zakona o zabrani obavljanja neregistrirane djelatnosti zbog definiranja susjedskih, rodbinskih i prijateljskih odnosa, te okvira u kojima će se oni moći ubuduće međusobno pomagati, a da to ne bude siva ekonomija, uopće nije na mjestu. Tvrde to obrtnici, na čiju je inicijativu zakon i pripreman.

Odredbe po kojima ljudi koji žive na većoj udaljenosti od 500 metara više ne mogu računati na susjedsku pomoć za popravke pokretnina i nekretnina, niti im mogu uskakati prijatelji koji imaju prijavljeni obrt, nisu poanta zakona, pojašnjavaju iz Hrvatske obrtničke komore. Zakonom se, ističe voditeljica Službe za odnose HOK-a s javnošću Snježana Tomić, inspektorima konačno daje pravni temelj za postupanje. “Postoji niz djelatnosti čije obavljanje nije regulirano posebnim materijalnim propisom, tako da nadzor i kaznenopravne sankcije nad neregistriranim obavljanjem takvih djelatnosti nisu nigdje propisane”, tumači. Posebno važnim u HOK-u vide to što zakon predviđa sankcije za obavljanje neregistriranog rada, pa bi inspektori imali pravni osnov tražiti od suda dozvolu za ulazak u prostorije u kojima se djelatnost obavlja, a inspektor će usmenim rješenjem moći zabraniti obavljanje neregistriranog rada i prijaviti prekršaj. Provedba zakona ovisit će, drže u HOK-u, najviše o tome u kojoj će mjeri inspektori obavljati nadzor, ali i o tome koliko će cijelo društvo shvatiti da takav rad nije “kavalirski prekršaj” kojemu se gleda kroz prste, već opasnost za opstanak preostalog gospodarstva. Kazne prijete i oglašivačkim tvrtkama koji ne uzmu podatke o identitetu (OIB) onih koji daju oglas za poslove. “Ako zakon bude donesen, od klijenata ćemo zahtijevati tražene podatke”, kažu u Oglasnik grupaciji. U njihovim izdanjima oglašavaju se privatni korisnici, obrti, tvrtke, servisi te velike kompanije, tako da će zakon po njihovoj procjeni, utjecati samo na dio klijenata i ne bi trebao imati značajnijeg utjecaja na prihod od oglašavanja.