Trenutno je u proceduri javnog savjetovanja nacrt prijedloga Zakona o gospodarenju otpadom koji predviđa zabranu stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje.

Riječ je o vrećicama s debljinom stijenke većom od 15 mikrometara i manjom od 50 mikrometara, odnosno one vrećice koje se koriste pri kupnji u trgovinama.

Tom prilikom stručnjaci, koji se već godinama bave plastikom kao materijalom i utjecajem plastičnih stvari na okoliš, tvrde da uklanjanje laganih plastičnih vrećica s tržišta čini više štete nego koristi u borbi protiv globalnog zagrijavanja i smanjenja potrošnje prirodnih resursa.

“Zamjene za laganije plastične vrećice koje se žele ukloniti s tržišta su deblje i teže, što zahtijeva više materijala i energije za proizvodnju i transport, a papirnate vrećice i platnene torbe obično se ne upotrebljavaju dovoljno često da nadoknade svoj početni ugljikov otisak”, kaže Maja Rujnić Havstad, voditeljica Laboratorija za preradu polimera na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu.

Stručnjaci tvrde i da pojedine udruge dodatno apeliraju na zabranu vrlo laganih plastičnih vrećica za nošenje, čija je upotreba nužna zbog higijenskih razloga. Romeo Deša, bivši član Društva za plastiku, kaže da direktiva EU-a spominje “odgovorno ponašanje proizvođača plastičnih vrećica, a ne njihovu zabranu”.

“Uvođenjem obaveze ugradnje reciklata u novu plastičnu vrećicu potaknuo bi se i razvio novi sustav prerade, a ljudi bi se savjesnije odnosili prema ambalažnom otpadu”, tvrdi Deša.

Stručnjak za zaštitu okoliša Viktor Simončić smatra da takvom načinu zabrane pribjegavaju samo one države koje nemaju jasnu viziju u postupanju s otpadom.

“Korištenjem jednokratnih plastičnih predmeta osigurava se sigurnost i higijena, što ne možemo zanemariti u tijeku pandemije, Mnoge države sada odustaju od namjeravane zabrane korištenja dijela plastičnih vrećica, a neke čak povlače odluke o zabrani njihovog korištenja”, zaključio je Simončić.