Usvoji li se nacrt prijedloga Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom u ovom obliku, mogao bi potaknuti dodatni uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, stajalište je Vijeća Udruženja trgovine pri HGK koje je objavljeno u završnici javne rasprave.

Trgovci tvrde, po nekima očekivano, da će negativno utjecati i na domaće primarne proizvođače i na povećanje neravnoteže državne platne bilance. Upozoravaju, takav propis neće na naše tržište proizvesti pozitivne učinke, što se od njega očekuje, nego naprotiv, mogao bi izazvati tržišni nered, kao i neravnopravni položaj trgovaca u odnosu na proizvođače, dobavljače i distributere. HUP Udruga trgovina još se nije službeno očitovala u sklopu javne rasprave, no od ranije je poznat njezin sličan stav, a to znači očekivanja u pogledu rasta uvoza uz objašnjenje da nacrtom nije reguliran položaj uvoznih dobavljača.

Zakon ide na ruku trgovcima s velikim uvozom, prije svega diskonterima jer ih se potiče na još veći uvoz, pa su tako primjerice u Sparu izračunali da će najviše profitirati Lidl. I dok su u branši trgovine reakcije u znaku negativnih odjeka, što nije iznenađenje za Ministarstvo poljoprivrede, nositelja izrade novih rješenja nadležnog i za javnu raspravu, zanimljivo je da se još 'bruse' stajališta velikih udruženja proizvođača i prerađivača. Glavnina prigovora navodno se odnosi na tretiranje prerađivača kao trgovca te što bi se novim režimom na udaru moglo naći poslovanje mljekarskog sektora te proizvođača, uključujući i male.

U zakon se krenulo, objašnjava naš sugovornik, s ciljem da se spriječi uvoz po dampinškim cijenama. Podsjeća da je smisao bio zaštititi, a ne ugroziti domaću proizvodnju, no kaže da trenutno nije jasno hoće li se ostati na toj liniji. Neslužbeno, brzo će biti poznata i stajališta realnog sektora gdje se prepoznaju napori ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića kojeg zanima mišljenje predstavnika industrije i proizvođača.

U Austriji je trgovac taj koji štiti domaću proizvodnju, i na to bismo se trebali ugledati svi, što znači da doprinos trebaju dati i potrošači, tvrde naši izvori iz realnog sektora.  Zajednica udruga hrvatskih povrćara, uz podršku zakonu u svom komentaru ističe i prigovor da njihovi prijedlozi nisu prihvaćeni, iako su od iznimne važnosti za proizvođače. Kako predsjednik Zajednice Hrvoje Gregurić navodi, u zakonu nema roka plaćanja od 30 dana i što nakon isteka roka, nije definirano na koji će način AZTN nadzirati (ne)provođenje zakona, dok su kompenzacije, kaže, neprihvatljiv oblik naplate tražbina osim ako je dužnik u (pred)stečaju.