Razdoblja povišene inflacije obično prate i zahtjevi za povećanjima plaća, ali isto tako povećanja plaća mogu povratno djelovati na inflaciju. U Hrvatskoj smo tako najprije imali rast cijena koji plaće nisu pratile, tj. realno su padale, ali pritisci na dizanje plaća rezultirali su početkom prošle godine sustizanjem stope inflacije, čime je započeo oporavak realnih plaća. Otada one nisu samo nadoknadile akumulirani gubitak kupovne moći, nego su i zamjetno porasle u odnosu na razinu zabilježenu krajem 2021., neposredno uoči razdoblja povišene inflacije i realnog pada plaća. Vezom plaća i inflacije pozabavilo se troje istraživača Hrvatske narodne banke, a njihova analiza pokazala je da je ukupan autonomni učinak recentnog porasta plaća na cijene u Hrvatskoj, unatoč snažnu tempu njihova povećanja – relativno umjeren. Autori analize Davor Kunovac, Ozana Nadoveza i Filip Ivanac procijenili su, naime, da je rast plaća “zaslužan” za otprilike jedan postotni bod inflacije u 2024. godini.

Brže od cijena

Ta procjena, kažu, odražava relativnu važnost šokova koji generiraju porast plaća kao i procijenjenih koeficijenata prijenosa plaća na cijene. Rezultati sugeriraju i da je prijenos porasta plaća na cijene u Hrvatskoj u postpandemijskom razdoblju bio vrlo blizu procijenjenoga prosječnog prijenosa u pet najvećih zemalja europodručja. Pokazali su da se nešto manje od 20 posto tzv. standardnog šoka na plaće prelijeva na inflaciju. No, u blogu tog trojca ističe se da pritom treba imati na umu i da bi “agregatna potražnja, koja u Hrvatskoj trenutačno generira porast plaća tri do četiri puta veći od uobičajenih razina, unatoč razmjerno blagom ukupnom učinku rasta plaća na cijene, mogla još neko vrijeme zadržati inflaciju iznad poželjne razine.

“Nakon što su godišnje stope inflacije u Hrvatskoj u drugoj polovini 2022. prelazile 12 posto, rast nominalnih plaća očekivano je počeo sustizati inflaciju, te ju je naposljetku premašio. To bi moglo pokrenuti rasprave o nastanku tzv. spirale cijena i plaća, nepoželjnog procesa neprekidnog uzajamnog poticanja rasta cijena i rasta plaća” ističe se u analizi. Njome se željelo objasniti razloge zbog kojih je teško precizno kvantificirati vezu između plaća i inflacije, koja jest dvosmjerna, s tim da korelacija između njih može biti pozitivna ili negativna. Kako bilo, nakon što su pritisci na inflaciju koji su proizašli iz povišenih cijena sirovina i problema u opskrbnim lancima popustili, danas se porast plaća smatra jednim od glavnih čimbenika zbog kojeg bi se rast opće razine cijena mogao zadržati iznad ciljane razine.

Nepoželjna spirala ne prijeti?

U Hrvatskoj udruzi poslodavaca često apostrofiraju znatno jači rast plaća i ukupnih primanja zaposlenih u Hrvatskoj u odnosu na ostatak EU i eurozone. Tako su nedavno naveli kako je Hrvatska po realnom rastu plaća od 6,5 posto u 2023. te očekivanom rastu od čak 9,5 posto u 2024. već drugu godinu zaredom na čelu EU sa stopom rasta koja je gotovo četiri puta brža od prosjeka euro područja. S obzirom na te brojke, razumljivo je i da je fokus spomenutih istraživača HNB-a ponajprije usmjeren na aktualni smjer veze inflacije i plaća.

“Povećanje plaća može voditi višim stopama inflacije jedino onda kad makroekonomskim okružjem dominiraju šokovi potražnje, dok porast plaća uzrokovan šokovima ponude ili kretanjima na tržištu rada obično nema značajnih učinaka na cijene. Imajući na umu da u Hrvatskoj kretanje plaća i cijena trenutačno pretežito određuju šokovi agregatne potražnje, zaključujemo da postoje određeni rizici za prelijevanje porasta nominalnih plaća na inflaciju potrošačkih cijena”, ističe se u analizi. Međutim, premda bi rast plaća i dalje mogao pridonositi inflaciji, HNB-ovi stručnjaci smatraju da bi taj doprinos u 2024. mogao ostati umjeren (oko 1 postotni bod) te da nije izgledno pokretanje (nepoželjne) spirale plaća i cijena.