Razdoblja povećanih geopolitičkih i trgovinskih napetosti i neizvjesnosti često se očituju u preispitivanjima investicijskih odluka poduzeća. Mnoga se u takvu okruženju priklanjaju konceptu “čekaj i vidi”.
Analiza koju su nedavno napravili analitičari HNB-a sugerira da je snažno povećanje neizvjesnosti u prvoj polovini prošle godine utjecalo na smanjenje rasta privatnih investicija u prosjeku za oko jedan postotni bod od četvrtog tromjesečja 2024., kada se počinje primjećivati porast neizvjesnosti, pa do drugog tromjesečja 2025.
Dinamika privatnih investicija
Potom je s postizanjem trgovinskih sporazuma razina napetosti donekle smanjena, a na početku 2026. ponovno je pojačana. Sve u svemu, trenutačno okruženje nije baš poticajno za rast privatnih investicija, iako bi, prema analitičarima središnje banke, taj utjecaj trebao biti blag. Kako je u konačnici završila prošla godina u pogledu ukupnih investicija u fiksni kapital, podaci još nisu dostupni, ali prema podacima o kvartalnom BDP-u za prva tri kvartala 2025. realni rast investicija je, uz osobnu i državnu potrošnju, imao solidan doprinos stopi rasta koja se procjenjuje na tri do 3,2 posto.
U odnosu na prethodnu godinu, rast investicija u 2025. procjenjuje se na 4,8 posto realno, nakon 5,3 posto zabilježenih godinu prije. Koliko su pritom rasle one državne, tj. javnog sektora, a koliko privatne, tek će se vidjeti. Isto vrijedi i kad su posrijedi očekivanja za ovu godinu, za koju se, prema projekcijama Vlade, očekuje dodatno usporavanje rasta investicija – na 3,1 posto, kao uostalom i BDP-a.
U Vladi s tim u vezi računaju da će ove godine rast investicija javnog sektora, dijelom i pod utjecajem baznog učinka, usporiti snažnije nego ulaganja privatnog sektora. Dinamika privatnih investicija trebala bi biti potpomognuta daljnjim popuštanjem uvjeta financiranja, kažu, iako bi istodobno utjecaj rastućeg pritiska na profitabilnost poduzeća na investicije trebao imati suprotan predznak.
Kako bilo, ako je suditi prema investicijskim planovima kompanija listanih na Zagrebačkoj burzi, one vodeće i ove će godine ulagački biti prilično aktivne. Tako je, primjerice, Valamar grupa za 2026. najavila ukupno 245 milijuna eura investicija. Pritom ih se glavnina, u iznosu 228 milijuna, odnosi na ulaganja matičnog društva Valamar, a oko 17,4 milijuna na odobrena ulaganja u rapskom Imperialu.
Tri segmenta poslovanja
Prilikom predstavljanja poslovnih planova za ovu godinu u Končaru su, uz ostalo, istaknuli kako namjeravaju dodatno intenzivirati investicijski ciklus. Za 2026. su planirani CAPEX utvrdili na više od 140 milijuna eura.
Nadzorni odbor Adris grupe, pak, odobrio je poslovni plan za trogodišnje razdoblje (2026. do 2028.), dio kojega su i kapitalne investicije vrijedne više od 480 milijuna eura. Više od dvije trećine ili oko 330 milijuna usmjerit će se u turistički segment poslovanja, nešto više od 90 milijuna u osiguranje (CO), a u zdravu hranu (Cromaris) oko šest milijuna godišnje.
Istodobno, nakon što je Podravka lani zaključila investicijski ciklus započet 2021. i vrijedan gotovo 250 milijuna eura, novom petogodišnjom Strategijom poslovanja Grupa je najavila daljnja ulaganja u svoja tri segmenta poslovanja, pri čemu je glavni fokus na Podravka Agriju, gdje se do 2030. planira gotovo 200 milijuna eura ulaganja.
