Presudom Suda za ljudska prava iz Strasbourga Ruža Jeličić iz okolice Banje Luke prva je od prijeratnih deviznih štediša u BiH dobila pravo na naknadu za svoj prijeratni novac u bankama i kamatu na taj novac. Republika Srpska Ruži Jeličić treba isplatiti 167.440 eura.Ona je svoju deviznu štednju imala u Privrednoj banci Sarajevo, odnosno u njenoj podružnici u Banjoj Luci. Dug gospođi Jeličić treba isplatiti Vlada u Banjoj Luci premda je sjedište banke u kojoj je imala novac bio u Sarajevu. Presudom Suda u Strasbourgu Vlada Republike Srpske Ruži Jeličić novac i kamate treba isplatiti u roku tri mjeseca od donošenja presude 31. listopada, pojasnio je njezin odjetnik Predrag Radulović dodavši kako je sličnih zahtjeva prijeratnih deviznih štediša pred Sudom u Strasbourgu na stotine.Presudu Suda za ljudska prava u Strasbourgu u Ljubljani ocjenjuju pozitivnom jer je donesena prema teritorijalnom principu. Novac prijeratnim štedišama isplaćuje se iz proračuna na području na kojemu se nalazila banka, a ne iz proračuna gdje je bilo sjedište banke. Sud u Strasbourgu čak je naložio promjenu odluke suda u Sarajevu o isplati prijeratne devizne štednje prema sjedištu banke. Takva odluka u Strasbourgu za Ljubljanu znači pozitivan znak da tužba štediša iz Hrvatske protiv Ljubljanske banke može značiti da novac prijeratnim deviznim štedišama mora vratiti država iz koje su štediše, a ne država gdje je bilo sjedište banke.Iz Nove ljubljanske banke koja je preuzela aktivu Ljubljanske banke, ali ne i njene obveze prema prijeratnim deviznim štedišama ne žele komentirti odluke Suda u Strasbourgu. U Ljubljanskoj banci prije rata bilo je oko 130 tisuća štediša koji su na računima imali oko 150 milijuna eura, tvrdi predstavnik slovenske vlade za sukcesiju Miha Pogačnik. On tvrdi kako u slučaju hrvatskih štediša Ljubljanske banke treba razlikovati “civilnopravni pristup” cijelog slučaja jer prava štediša koja nitko ne osporava proizlaze iz imovinskog prava, ali da je “bitno koja država jamči za štedne uloge nakon što je došlo do raspada Jugoslavije”.

Ministar financija Republike Srpske Aleksandar Džombić smatra odluku Suda u Strasbourgu lošom posebice ako iste presude budu donesene i u slučaju drugih zahtjeva prijeratnih deviznih štediša. Džombić je ustvrdio kako BiH ne može isplatiti 4,6 milijarde eura prijeratnim deviznim štedišama odmah. Danas se očekuju presuda Suda u Strasbourgu u još tri zahtjeva za povrat prijeratne devizne štednje u Ljubljanskoj banci.U BiH je usvojen Zakon o izmirenju unutrašnjeg duga prema kojemu je povrat prijeratne devizne štednje predviđen postupno u sljedećih trinaest godina. Zastupnički dom Skupštine BiH prihvatio je izmjene zakona prema kojima se rok za povrat prijeratne devizne štednje skraćuje na pet godina, ali ni domaći dužnosnici ni predstavnici međunarodnih financijskih institucija namirenje duga države prema prijeratnim deviznim štedišama ne smatraju realnim u takvom skraćenom roku.Iz međunarodnih su institucija upozorili kako bi vraćanje prijeratne devizne štednje u pet godina ugrozilo njenu financijsku održivost, smanjilo joj čak i kreditni rejting. Voditelj Odjela za gospodarstvo i zamjenik visokog predstavnika OHR-a Lawrence Buttler te voditelj ureda MMF-a u Sarajevu Graham Slack upozorili su dužnosnike u BiH kako je povrat prijeratne devizne štednje u pet godina neprovediv u BiH, odnosno kako nema proračunskih prihoda kojima bi se to ostvarilo odluka o smanjenju roka za povrat prijeratne devizne štednje (za punovažnost odluke treba ju potvrditi i Dom naroda Skupštine BiH) bila je povod smanjenju kreditnog rejtinga BiH od investicijske banke Bear Stearns iz New Yorka. Smanjenjem kreditnog rejtinga od te banke BiH će biti mnogo teže doći do investicija kakve su potrebne, na primjer, za gradnju autoceste na koridoru 5C, rekao je Buttler. “Kada bi se prijeratnim deviznim štedišama novac vraćao u pet godina, bilo bi potrebno znatno smanjiti proračunska izdvajanja za obrazovanje, zdravstvo, socijalnu skrb i ostalo”, rekao je zamjenik visokog predstavnika.

Amila Omersoftić: Novac treba vratiti Slovenija

Udruženje prijeratnih deviznih štediša iz Sarajeva, čija je predsjednica Amila Omersoftić, još prije dvije godine podnio je Sudu za ljudska prava u Strasbourgu tužbu 1890 štediša iz BiH kod Ljubljanske banke protiv Slovenije. Ona smatra kako novac prijeratnim deviznim štedišama treba vratiti Slovenija koja je donijela zakon suprotan Sporazumu o sukcesiji onemogućujući naplatu potraživanja deviznih štediša od Ljubljanske banke. Omersoftićeva tvrdi kako je Slovenija u prednosti jer je članica EU te tvrdi kako bi presuda u njenu korist bila politička i protivno načelima same Unije.

Prve presude na tužbe hrvatskih štediša

Sud za ljudska prava danas bi trebao donijeti presudu u slučaju zahtjeva Slavka Ražića iz Osijeka za povrat prijeratne devizne štednje od Republike Slovenije i još dvoje prijeratnih deviznih štediša koji su prije rata imali novac u Ljubljanskoj banci. Od te odluke zavisit će sudbina i ostalih štediša u Hrvatskoj i BiH.
Predmet Slavka Ražića započeo je na Sudu u Strasborgu 1997. godine i završen 9. listopada 2003. godine. U Hrvatskoj je prije rata bilo oko 132 tisuće deviznih štediša kod Ljublajnske banke.