Hoće li država dopustiti povlačenje Petrokemije s burze?

Autor: Jadranka Dozan , 09. siječanj 2022. u 09:01
Ina i PPD kroz Terru drže 54,5% Petrokemije/PD

Za izglasavanje odluke o povlačenju dionica s burze potrebno je 75% glasova na skupštini.

Iz kutinske Petrokemije u srijedu su za idući ponedjeljak najavili sjednice Uprave i Nadzornog odbora, i to na pomalo iznenađujuću temu. Uprava i NO će, naime, razmatrati donošenje prijedloga odluke o povlačenju dionica kompanije s uvrštenja na uređenom tržištu Zagrebačke burze.

Razmatranje delistanja dionica intrigira u prvom redu zbog činjenice da je kompanija već oko pola godine u procesu pronalaženja strateškog investitora, kao i zbog toga što u njoj i dalje veoma značajan udjel ima država.

Još sredinom prošle godine potvrđeno je da je na zahtjev većinskog dioničara, tvrtke Terra mineralna gnojiva u vlasništvu Ine i PPD-a, koja drži 54,5 posto, odobren proces dubinskog snimanja Petrokemije.

U međuvremenu su procurile i informacije o turskoj grupaciji Yildirim kao potencijalnom investitoru odnosno izglednom kupcu. Prije nešto više od dva mjeseca pak neslužbeno se tvrdilo i da je turska kompanija izašla s ponudom, kao i da je o tome već bilo i razgovora u Vladi.

Premda se nadzornici tek trebaju očitovati o prijedlogu povlačenja dionica s uređenog tržišta na ZSE, već na najavu tog plana tržište je, očekivano, reagiralo padom cijene dionice. Trgovanje u srijedu zaključeno je s dnevnim padom cijene od 12,4 posto (sa 37 na 32,40 kuna), uz nešto manje od 250 tisuća kuna prometa.

Nešto više od sedam tisuća protrgovanih dionica u slučaju Petrokemije je izndaprosječan dnevni volumen, a to je umnogome objašnjivo vlasničkom strukturom kutinske petrokemijske kompanije.

Jer, uz natpolovični udjel koji putem Terra mineralnih gnojiva drže Ina i PPD, daljnjih 40-ak posto u vlasništvu je države, preko CERP-a, Fonda za razgradnju NEK-a te Janafa. Značajniji paket, od pet posto, ima još samo vlasnik skrbničkog računa kod PBZ-a kao peti dioničar po veličini udjela, dok već šesti ima tek 0,02 posto.

40

posto okviran je udjel koji u Petrokemiji ima država kroz CERP, NEK te Janaf

Kako su odluke o povlačenju dionica s burze u domeni glavne skupštine, a za njihovo je izglasavanje potrebno 75 posto glasova na skupštini, u slučaju Petrokemije jasno je da prijedlog većinskog dioničara na kraju može proći samo ako takvu odluku podrže i predstavnici države.

U vodstvu Petrokemije to svakako znaju. Je li onda i najava prijedloga iskoordinirana? I je li delistanje interes države? Pita li se domaće financijaše, nije.

Neki od njih podsjetit će pritom na nekoliko krugova dokapitalizacija koje je država inicirala u cilju spašavanja i/li stabilizacije poslovanja Petrokemije, pozivajući se na stratešku važnost održanja domaće proizvodnje mineralnih gnojiva.

S posljednjim krugom povećanja kapitala, kojemu je prethodilo veliko smanjenje, postojećim je dioničarima poprilično razvodnjeno vlasništvo. Među ostalim, nemali novac prethodno su u nju bili uložili mirovinski fondovi, koji su na kraju odustali od participiranja u još jednom dokapu (za što su kasnije “kažnjeni” kroz neke zakonske izmjene).

U njemu su Ina i PPD do većinskog paketa došli pretvaranjem potraživanja u dionice. Sve u svemu, država je pri toj dokapitalizaciji na sebe preuzela i određene obveze vezane uz sanaciju odlagališta fosfogipsa, pa su mnogi isticali i kako su novi dioničari ušli zapravo u “očišćenu” kompaniju.

Kad je riječ o planu delistanja, već za nekoliko dana trebalo bi se barem naslutiti koliko je taj plan komuniciran s državom. No, ako NO u ponedjeljak i potvrdi prijedlog Uprave, tada tek slijedi sazivanje skupštine. Ona bi se mogla održati najranije u drugoj polovici veljače.

Do objave poziva na skupštinu, što je pak referentna točka za eventualni otkup dionica od dioničara koji na skupštini glasaju protiv, realno je očekivati da će cijena dionice dodatno otklizati.

Nadalje, u slučaju da se na skupštini prihvati odluka o povlačenju s burze, ponovno postoje zakonski rokovi za njezin upis u sudski registar (samo u slučajevima kod više od devet desetina glasova to slijedi praktično odmah).

Važno delistiranje
Kako bilo, pitanje burzovnog uvrštenja u okolnostima kad većinski dioničar vodi pregovore o prodaji većinskog paketa itekako je važno, u prvom redu zbog (ne)obveze objave ponude za preuzimanje.

Uz pretpostavku da država namjerava zadržati svoj udjel u Petrokemiji logično je pretpostaviti da bi joj u interesu bilo da kompanija s novim većinskim vlasnikom posluje uz standarde transparentnosti kakve nameće burza.

Istodobno, u slučaju Fonda NEK nameće se pitanje bi li s povlačenjem dionica bio primoran rješavati se (odskora neuvrštenih) dionica, što ne ide u prilog cijeni.

Za djelatnost Petrokemije i u prvoj polovici ove godine očekuju se negativni utjecaji/Petrokemija

Ina i PPD bez dvojbi
Upitnika je očito mnogo, ali u smislu namjere Ine i PPD-a da prodaju svoj udjel očito nema dvojbi.. S tim u vezi, Pavao Vujnovac, vlasnik PPD-a, u nedavnom je intervjuu za publikaciju Poslovnog dnevnika Poslovna 2022. rekao kako proces due diligencea ne može komentirati, ali može objasniti razloge zbog kojih su, zajedno s Inom, ušli u taj proces.

“Petrokemija u razdoblju ispred nas mora odgovoriti na čitav niz izazova vezanih uz investicije u tehnologiju, ekologiju, te druge rizike tog sektora. Danas su njezini vlasnici država kroz neke državne institucije, te Ina i mi. Nitko od nas nije iz tog sektora.

Logično je pitanje može li takva vlasnička struktura osigurati potreban kapital za ulaganja i dostatnu razinu znanja i poznavanja tog iznimno kompleksnog sektora”, rekao je. Stoga je, kaže, u najboljem interesu Petrokemije i hrvatskog gospodarstva osigurati vlasnika koji može suvereno upravljati tim biznisom i osigurati mu održivost.

Za Petrokemijin biznis, pak, s pandemijom su se povećali izazovi, i to ponajprije zbog cijene plina. No, mimo toga, kako je rekao Davor Žmegač, predsjednik Uprave, tu su i “otvorena pitanja vezana uz politiku energetske tranzicije gospodarstva EU s ciljem smanjenja emisije CO2.

Generalno, za djelatnost Petrokemije i u prvoj polovici ove godine očekuje negativne utjecaje, kako na strani ulaza (energija i sirovine) tako i na strani izlaza (lania opskrbe, inflatorni pritisci na cijenu gotovih proizvoda) uz postepenu normalizaciju u zadnjem kvartalu 2022.

Ipak, dodaje da su dobri rezultati 2019. i 2020., kao i provedene mjere restrukturiranja, osnažili su financijsku i operativnu poziciju tako da je kompanija sve probleme u 2021. dočekala puno snažnija i otpornija.

Komentirajte prvi

New Report

Close