EN DE

Hoće li Bruxelles zabraniti i kampanju ‘Izvozimo hrvatsko’?

Autor: Marija Brnić
23. veljača 2006. u 06:30
Podijeli članak —

Osim marketinških aktivnosti, akcija bi obuhvatila i organiziranje brojnih radionica, seminara i predavanja za tvrtke diljem Hrvatske kako bi ih se motiviralo za izvozne pothvate

ZAGREB – Iako je Hrvatska gospodarska komora zbog prigovora Bruxellesa de facto odustala od akcije Kupujmo hrvatsko, Hrvatski izvoznici idalje nastavljaju s pripremama za pokretanje akcije Izvozimo hrvatsko. Ta se ideja začeta lani na konvenciji HIZ-a još razmatra, a kako je najavio glavni tajnik te udruge Dubravko Miholić na jučerašnjoj sjednici Gospodarskog vijeća HGK-Gospodarske komore Zagreb, posvećene problematici poticanja izvoza, cilj te kampanje je podići svijest o važnosti izvoza i stvaranju sustava koji će poboljšati konkurentnost za poduzetnike koji proizvode za izvoz, ali i potaknuti one koji se ne bave proizvodnjom i izvozom da o tome počnu razmišljati.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Simboli potpore
Tek će se vidjeti hoći li Bruxelles prigovoriti toj kampanji, koju će, pak, HIZ zajednički provoditi sa Hrvatskom gospodarskom komorom, s kojom su pregovori o detaljima kampanje u tijeku. Ako bi bila prihvaćena, kampanja Izvozimo hrvatsko bi, osim u marketinških aktivnosti, obuhvatila i organiziranje brojnih radionica, seminara i predavanja za hrvatske tvrtke diljem Hrvatske, kako bi ih se motiviralo za izvozne pothvate. Mnogi zagrebački izvoznici inače su u jučerašnoj raspravi kritizički isticali kako sve dosadašnje vlade u Hrvatskoj, unatoč deklarativnoj potpori, ustvari malo čine za poboljšanje uvjeta za izvoznike. Miholić je kao negativan izvojio i podatak da je od 183 milijuna kuna koja je lani Ministarstvo gospodarstva dodijelilo kao bespovratne potpore gospodarstvu svega 5 milijuna bilo za edukaciju, a simboličan je i iznos za uvođenje novih tehnologija, a bez čega je po Miholićevoj ocjeni, teško govoriti o poticanju izvoza. S priličnom nostalgijom izlagači Aleksandar Ivanćić, član Uprave zagrebačke Ingre i Davor Fliker, član Uprave Astre International, podsjetili su na nekadašnji sustav u kojem su djelovali izvoznici.

ZAGREB – Iako je Hrvatska gospodarska komora zbog prigovora Bruxellesa de facto odustala od akcije Kupujmo hrvatsko, Hrvatski izvoznici idalje nastavljaju s pripremama za pokretanje akcije Izvozimo hrvatsko. Ta se ideja začeta lani na konvenciji HIZ-a još razmatra, a kako je najavio glavni tajnik te udruge Dubravko Miholić na jučerašnjoj sjednici Gospodarskog vijeća HGK-Gospodarske komore Zagreb, posvećene problematici poticanja izvoza, cilj te kampanje je podići svijest o važnosti izvoza i stvaranju sustava koji će poboljšati konkurentnost za poduzetnike koji proizvode za izvoz, ali i potaknuti one koji se ne bave proizvodnjom i izvozom da o tome počnu razmišljati.

Simboli potpore
Tek će se vidjeti hoći li Bruxelles prigovoriti toj kampanji, koju će, pak, HIZ zajednički provoditi sa Hrvatskom gospodarskom komorom, s kojom su pregovori o detaljima kampanje u tijeku. Ako bi bila prihvaćena, kampanja Izvozimo hrvatsko bi, osim u marketinških aktivnosti, obuhvatila i organiziranje brojnih radionica, seminara i predavanja za hrvatske tvrtke diljem Hrvatske, kako bi ih se motiviralo za izvozne pothvate. Mnogi zagrebački izvoznici inače su u jučerašnoj raspravi kritizički isticali kako sve dosadašnje vlade u Hrvatskoj, unatoč deklarativnoj potpori, ustvari malo čine za poboljšanje uvjeta za izvoznike. Miholić je kao negativan izvojio i podatak da je od 183 milijuna kuna koja je lani Ministarstvo gospodarstva dodijelilo kao bespovratne potpore gospodarstvu svega 5 milijuna bilo za edukaciju, a simboličan je i iznos za uvođenje novih tehnologija, a bez čega je po Miholićevoj ocjeni, teško govoriti o poticanju izvoza. S priličnom nostalgijom izlagači Aleksandar Ivanćić, član Uprave zagrebačke Ingre i Davor Fliker, član Uprave Astre International, podsjetili su na nekadašnji sustav u kojem su djelovali izvoznici.

Veliki sustavi
“Do devedesetih su godina naše tvrtke tehnološki bile na razini najpoznatijih svjetskih kompanija, a Hrvatska je u bivšoj državi prednjačila po broju takozvanih integratora, velikih sustava koji uz sebe vežu ostale proizvođače u složene investicijske pakete koje smo vani prodavali. Danas više nemamo takvih integratora”, istaknuo je Fliker ističući kako su u međuvremenu dok su naši veliki sustavi prolazili kroz turbulentna vremena na hrvatsko tržište ušle strane kompanije, s kojima je otišla i sva dodana vrijednost. Hrvatski su se nakadašnji veliki sustavi sveli na regionalne okvire, te iz njih nastaje velik broj malih, specijaliziranih tvrtki, no za njih, pred stranom konkurencijom, ostaje minimalna akumulacija i one postaju neprepoznatljive u smislu referenci. Potvrđuju to i statistike, prema kojima je od 1993. godine hrvatski izvoz rastao značajno sporije nego u ostalim tranzicijskim zemljama, posebice Mađarske, koja je u tom vremenu utrostručila vrijednost svog izvoza.

Izvoz siromašan složenim proizvodima

Ne samo to, hrvatski je izvoz prema strukturi siromašan složenim proizvodima. Kako je ustvrdio predsjednik zagrebačke komore Zlatan Froelich, udio složenih proizvoda u izvozu iz Hrvatske u EU, gdje se plasira najveći njegov dio, čini tek 27 posto, dok je u Mađarskoj taj udio 68 posto, u Irskoj 52 posto, a u Sloveniji je oko 50 posto. Nadalje, podaci HIZ-a pokazuju kako se posljednjih godina smanjuje izvoz velikih hrvatskih tvrtki, dok raste izvoz malih i srednjih poduzeća, kojima je teže probijati se na svjetskom tržištu. Upravo je stvaranje clustera, po Froelichovoj ocjeni, a s tim se složila i većina nazočnih gospodarstvenika, ključno za rješavanje problema izvoznika i za osiguranje.

Autor: Marija Brnić
23. veljača 2006. u 06:30
Podijeli članak —
Komentari (1)
Pogledajte sve

Dobro jutro, trebalo nam je 15 godina da shvtatimo koliko smo bili i koliko neki još jesu kratkovidni u pitanju gospodarstva . Stranim kompanijama je sigurno bilo jako zao sto su nase velike tvrtke propadale. Naravno da dio tih sustava nije valjao, ali umjesto da se mudro preslozi mi smo odlucili to unistiti. Time smo unistili i svoju pamet i postali trgovci. Super, zar ne.[smiley9]

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close