Porezna uprava objavila je svojevrsni podsjetnik na obvezu predstavničkih tijela gradova i općina da do 15. prosinca utvrde eventualne promjene u zoni lokalnih poreza za iduću godine.

To se pravilo odnosi na porez na potrošnju, kuće za odmor te korištenje javnih površina, dok su za stope prireza porezu na dohodak pravila fleksibilnija. Stope prireza, naime, lokalci mogu mijenjati i tijekom godine, s tim da na snagu stupaju početkom mjeseca nakon onoga u kojemu se odluka objavi u Narodnim novinama.

Najveći izvor – dohodak
“Propisivanje odredbi kojima se uređuje tko su porezni obveznici, što čini poreznu osnovicu, koji je način obračuna i plaćanja lokalnih poreza, tko je oslobođen od plaćanja, kome se može odobriti olakšica ili popust te koja dokazna sredstva mogu poreznom tijelu poslužiti kao dokaz u poreznom postupku za utvrđivanje činjenica bitnih za oporezivanje i sl. nije u djelokrugu JLS već je propisano propisima više pravne snage, tj. ZLP-om i Općim poreznim zakonom”, podsjećaju u Poreznoj upravi.

Kad je riječ o porezima na razini lokalne države, uvjerljivo najznačajniji su oni od oporezivanja dohodaka. Lokalnim proračunima u predpandemijskoj 2019. ti su porezi činili 40-ak posto ukupnih prihoda, prvi put premašivši 20 milijardi kuna. Od ukupnih poreznih prihoda 70-ak posto, odnosno oko 14,5 milijardi, slilo se oporezivanjom dohodaka.

Iz gradskih i općinskih vlasti zasad nema najava promjena stopa prireza za iduću godinu, no to ne znači i da ih tijekom godine neće biti. Uz osam gradova koji danas imaju nultu stopu, prireze ne plaćaju ni stanovnici 14 općina u Hrvatskoj.

U odnosu na prošlu godinu, sve promjene u sferi prireza uvedene od ove godine bile su u smjeru smanjenja stopa. Uz 11 gradova, za njima su posegnule i tri općine. Među gradovima, na nulu su svedeni prirezi u Čakovcu, Pleternici, Vodicama te u potresom stradaloj Petrinji.

U Pakracu i Slavonskom Brodu npr. stope su prepolovljene (sa 10 na 5, odnosno s 12 na 6 posto), u Novskoj je gradska vlast prirez smanjila sa 10 na 8 posto, Vinkovci sa 13 na 9, a Županja sa 12 na 9 posto.

Neki ukinuli prirez
Najviše stope rezervirane su za najveće gradove kod kojih se teško dira u prireze. Iza Grada Zagreba s maksimalnih 18 posto prireza su Split i Rijeka s 15-postotnom stopom, a još 14 gradova ima stope veće od 10 posto (većina ih je optimalni rezultat pronašla u 12-postotnoj stopi).

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Istodobno, već ranije neke su gradske (i općinske) vlasti ukinule plaćanje prireza, pa tako stanovnici Iloka nemaju prireza još od 2019. dok su Bjelovar, Valpovo i Sinj to učinili prošle godine. Među općinama s nultom stopom prireza su, primjerice, Dugopolje, Rugvica i Motovun.

U prošlotjednom priopćenju Porezne uprave u vezi s lokalnim porezima navodi se da su jedinice lokalne samouprave dužne odluke svog predstavničkog tijela (uključujući sve izmjene ili dopune) dostaviti Poreznoj u roku osam dana kako bi bile dostupne svim poreznim obveznicima te poslodavcima na jednom mjestu. No, jednako tako, to je važno i za samu Poreznu upravu kako bi uskladila svoje postupanje.