Milijardu kuna iz dobiti hrvatskih banaka nestalo je u prosincu. Prema podacima Hrvatske narodne banke, bankarski je sektor lani zaradio 756,72 milijuna kuna. A to je čak 1,06 milijardi manje od dobiti koju su banke iskazale u prvih 11 lanjskih mjeseci, kada je ukupna neto zarada iznosila 1,82 milijarde kuna.

Zbog korekcije dobiti, pala je profitabilnost hrvatskih banaka a time i atraktivnost hrvatskog bankarskog tržišta. Iako još nema egzaktnih izračuna, povrat na kapital kreće se sada oko dva posto, dok je povrat na aktivu sve bliže nuli. Ukuna aktiva banaka na kraju godine bila je 405,67 milijardi kuna."Pad dobiti ne bi trebao pouzročiti probleme u kreditiranju. Od kreditiranja ionako ne treba očekivati puno jer nema potražnje. A to malo potraženje što ima, banke mogu lako zadovoljiti", objašnjava analitičar Velimir Šonje. Ističe da su zbog manje zarade hrvatske banke već neko vrijeme neatraktivne svojim vlasnicima. Koliko je prošla godina za domaće bankare bila loša, pokazuje i podatak da je dobit u odnosu na 2012. manja za nevjerojatnih 2,05 milijardi kuna. Na ovakav rezulat utjecala je, naravno, recesija i loše gospodarsko okruženje. No, najveći udarac na dobit čini se zadao je HNB kada je prošle godine postrožio pravila za definiciju i klasifikaciju loših kredita čime je banke prisilio na veće rezervacije.

"Najznačajniji izazov za financijsku industriju je zasigurno velika neizvjesnost zbog (pre)učestalih izmjena regulatornog okruženja. Upravo bi to uz visok rizik na poslovanje od izmjena regulative mogao ubrzati proces konsolidacije na domaćem tržištu, odnosno rezultirati povlačenjem pojedinih igrača s domaćeg tržišta", upozoravaju iz Societe Generale – Splitske banke. Iako je prošla poslovna godina za hrvatske bankare bila loša i bez obzira na to što se očekivalo da će biti najgora od početka krize, predviđanja i dalje nisu optimistična. "Prije godinu dana vjerovali smo kako će 2013. biti za poslovanje banaka najteža godinu od početka krize, no kako je oporavak realnog sektora izostao, sada očekujemo da će najveći izazov predstavljati upravo 2014. Udio loših kredita će, vjerujemo, dosegnuti svoj vrhunac uslijed pooštravanja regulative, nastavka razduživanja kućanstava, restrukturiranja korporativnog sektora i pomanjkanja investicijske aktivnosti, dok bi smanjene kamatne stope na kredite indeksirane uz švicarski franak mogle ublažiti pritiske i stablizirati portfelje", smatra Ana Lokin, analitičarka Privredne banke Zagreb u nanjnovijim PBZ analizama.

Upozorava da set nove regulative koji stupa na snagu dovodi do snažnog fokusiranja banaka na kontrolne funkcije, prije svega upravljanje rizicima, a za pojedine banke će možda značiti i potrebu za dokapitalizacijom. "Sve će prethodno navedeno u uvjetima sužavanja kamatne marže, regulatornih izmjena te rastućih troškova ispravaka vrijednosti plasmana zasigurno rezultirati još jednom godinom u kojoj će bankovni sustav zabilježiti pad profita", zaključuje Lokin. Pripreme za puno manju zaradu u domaćim su bankama, čini se, odavno završile. U SG-Splitskoj banci nam kažu da je sasvim izvjesno da je pred domaćim bankovnim sustavom i dalje vrijeme velikih izazova."I dalje očekujemo nastavak razdoblja slabe potražnje za kreditima od strane privatnog sektora, pritiske na pogoršanje kvalitete kreditnog portfelja, kao i nastavak trenda orijentacije na domaće izvore financiranja", kažu iz te banke.

U ovoj godini očekuju nastavak pogoršanja kvalitete kreditnog portfelja zbog izostanka gospodarskog oporavka te daljnjeg pogoršanja trendova na domaćem tržištu rada. "Ipak, dinamika rast loših kredita bi trebala biti sporija, a i pritisci na povećanje rezervacija bi isto tako trebali biti osjetno blaži. Ključne promjene u ovoj godini za banke će biti prilagodba novim kapitalnim zahtjevima, što bi u određenim slučajevima moglo smanjiti kreditne potencijale sustava", kažu iz SG-Splitke banke. Utjecaj regulatove na pad dobit banaka je očigledna, no sustav je stabilan. "Činjenica je kako je nova regulativa rezervacija utjecala na pad profitabilnosti bankarskog sustava, ali istodobno stabilnost sustava nije upitna. Dapače, s obzirom na visoku kapitaliziranost, hrvatski bankarski sustav je i unatoč projekciji rasta loših kredita na razini industije oko 17 posto iznimno stabilan", poručuju iz Hypo Alpe-Adria banke.

Prema posljednjim objavljenim podacima HNB-a s kraja rujna, banke u Hrvatskoj nisu mogle naplatiti 15,32% svih plasmana. Riječ je o 44,16 milijardi kuna. Kada bi se u obzir uzela projekcija od 17%, to bi značilo da hrvatski bankarski sustav ima oko 49 milijardi kuna loših kredita. "Porast nenaplativih kredita treba pripisati nepovoljnom makroekonomskom okruženju i gotovo neprekidnom padu gospodarske aktivnosti od 2009. Udio loših kredita je slika gospodarstva u cjelini te nije bilo realno očekivati da se to neće odraziti na kvalitetu portfelja. Međutim, bankarski sustav ima dovoljne zalihe kako bi apsorbirao eventualne dodatne šokove, a što doprinosi njegovoj stabilnosti", objašnjava Alen Kovač, glavni ekonomist Erste banke.