Saborska rasprava o godišnjem izvješću o poslovanju Financijske agencije (Fina) za prošlu godinu otkrila je da su Fina i Hrvatska narodna banka bile u sporu 12 godina i da po pravomoćnoj presudi Fina središnjoj banci treba platiti ukupno 148 milijuna kuna. Takva presuda donesena je prošle godine, a spor je započeo 2003. godine sa zahtjevom HNB-a od 51 milijun kuna. Ostali iznos otpada na kamate. Nagađanja da bi zbog takve presude Fina mogla završiti i pod ovrhom, demantirali su za Novi list jučer iz HNB-a objašnjavajući da središnja banka nije ovršila Finu, nego su te dvije institucije sklopile nagodbu po kojoj će Fina svoju obvezu odraditi do kraja sljedeće godine.

Osim činjenice da je široj javnosti bila tajna da HNB tuži Finu, te da ni državne institucije ne mogu očekivati brze presude, jer je do pravomoćnosti trebalo čekati 12 godina, još je zanimljiviji slučaj zbog kojeg je do spora došlo i na osnovu kojeg je HNB optužio Finu, drugu državnu instituciju, da je neovlašteno emitirala novac.

Sporni slučaj dogodio se 1995. i 1996. godine, dakle prije više od 20 godina, u vukovarskoj podružnici Zavoda za platni promet, koja je tada zbog okupacije Vukovara bila izmještena u Zagrebu. Zbog prekida platnog prometa, koji je uzrokovao rat, tada nije bilo moguće zatvoriti obračunske račune i tu je situaciju iskoristila jedna djelatnica Fine, koja je unutar kuće imala i pomagača. Koristeći obračunski račun ta je djelatnica »prebacivala« sredstva na račune svojih suradnika, odnosno jedne tvrtke, a onda su osobe za koje je to činila podizale gotovinu s tih računa.

Kako doznaje Novi list, na te račune prebačeno je oko 47 milijuna kuna, ali su počinitelji dok slučaj nije otkriven uspjeli podići nešto više od 45 milijuna kuna.

Upad u svoj sustav uočila je sama Fina, odnosno tadašnji Zavod za platni promet, slučaj je prijavljen policiji i djelatnica i njezin pomagač su uhićeni, a kasnije i osuđeni na šest godina zatvora.