U poslovanju sa stanovništvom banke su posljednjih nekoliko godina i najdugoročnije kredite, stambene, u pravilu nudile uz fiksnu kamatnu stopu. Ove godine primjetno je ponovno pomicanje prema promjenjivim stopama, većinom uz početno razdoblje fiksiranja i vezanje uz euribor. Kod novih stambenih kredita npr. preklani je udjel odobrenih s fiksnom kamatom bio čak 99,7 posto, lani 98,4, a u prvih pet mjeseci ove godine pao je na 87,7 posto.
Iako je to osjetan pomak u nekoliko mjeseci, omjeri fiksnih naspram promjenjivih kamata ne djeluju alarmantno, ali u HNB-u ipak drže da nije zgorega upozoriti na rizike promjenjivih kamatnih stopa, to prije što su one inicijalno niže. U zaduženjima na više od dva desetljeća to može značiti nemalo povećanje budućeg tereta otplate i zato se treba dobro informirati o tome što za mjesečne obveze znači npr. porast kamatne stope za jedan postotni bod ili više, naglašava Maja Bukovšak, izvršna direktorica Sektora financijske stabilnosti.
Na hipotetskom primjeru kredita od 150 tisuća eura na 25 godina porast kamate s 2,9 na 3,9 posto povećao bi mjesečni anuitet za gotovo 80 eura ili oko 11 posto (sa 703 na 783 eura), što je godišnje blizu 960 eura, a tijekom cijelog razdoblja otplate dodatni trošak kamata ispada veći za gotovo 24 tisuće eura.
I treći kvartal u trendu
I rezultati HNB-ova kvartalnog nadzora oglašavanja ponude kredita za treće tromjesečje potvrđuju trend jačeg okretanja banaka kreditima s varijabilnim stopama. Od 19 banaka takve modele ima njih 15, pri čemu su dvije ponudile dodatne dvije linije takvog kreditiranja upravo u trećem kvartalu, istaknula je Jelena Radosović, glavna stručna suradnica u Direkciji za nadzor tržišnog ponašanja. Pritom su uvjeti kreditiranja u oglašenim ponudama u okvirima zakonski određenog ograničenja nominalne kamatne stope koje u slučaju stambenih kredita trenutačno iznosi 3,84 posto (kod ostalih potrošačkih limit je na osam).
Naime, u aktualnim ponudama za “stambenjake” stope se kreću od 2,99 do 3,84 posto. Za dio onih koji danas uzimaju kredite rate će s vremenom, tj. po isteku razdoblja fiksiranja ovisiti o euriboru, čija kretanja su povezana (i) s referentnim stopama Europske središnje banke.
Trenutačno je 6-mjesečni euribor kao najčešće korišteni referentni parametar na 2,7 posto, a prije godinu dana bio je na dva posto. Unatrag desetak godina bilo je i faza kad je imao negativan predznak (od 2016. do sredine 2022.), ali je u jesen 2023., na vrhuncu ECB-ova ciklusa podizanja kamatnih stopa, bio i malo iznad četiri posto.
ECB je u međuvremenu u nekoliko koraka spuštao kamatne stope, ali sukobi na Bliskom istoku i njihov utjecaj na cijene energenata i inflacijske pritiske ponovno su promijenili smjer njegove kamatne politike. Nakon povećanja ključnih stopa u lipnju, na prošlotjednoj sjednici uzeta je stanka, a unatoč i dalje naglašenim neizvjesnostima i rizicima za gospodarski rast tržišta zasad računaju da bi u rujnu ECB mogao opet podići kamatne stope. Tako se smatra i da bi euribor u idućih 12 mjeseci mogao blago porasti.
Trošak kamatnog swapa
Inače, to što su krediti s promjenjivom stopom bili gotovo nestali iz ponude dijelom se dogodilo i zbog zakonskog ograničenja najviše dopuštene promjenjive kamatne stope na kredite potrošačima jer se tijekom zaoštravanja monetarne politike euribor približio njezinu ograničenju, a nakratko ga i premašio, ističe Bukovšak. Time je bankama preostalo sve manje prostora za određivanje fiksnog dijela promjenjive kamatne stope.
Nasuprot tomu, na promjenu prakse banaka u smjeru ponovnog okretanja ugovaranjima promjenjivih kamata poticajno je, kaže, djelovao rast troškova zaštite kroz kamatne swapove. Iznosi tih ugovora od 2022. su zbog rastućega udjela dugoročnih kredita i obveznica s fiksnom kamatnom stopom snažno porasli, a sa spuštanjem euribora ispod fiksne stope koju banka i dalje plaća, zaštita je prešla iz izvora prihoda u trošak.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu